U Poličniku sagradili komforni ovčarnik za 500 grla ovaca

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivana Šarića (56) smjestilo se na margini Poličnika, naselja i općinskog središta u Ravnim kotarima, 16 km sjeveroistočno od Zadra. Naziv mjesta u prošlosti je Polišnik ili Polišane, romanskog podrijetla od Polisanum, prema originalnom Polyxenum.
Od Domovinskog rata pratimo intenzivan razvoj ove Općine, a njega slijede i poljoprivrednici.

Životna i težačka škola
Osobit je primjer gospodarstvo Ivana Šarića, iako se majka Ana malo pobunila, jer ona je još uvijek nositeljica u Upisniku poljoprivrednika, a upis je bio davne 2000. godine kada je ona doista vukla gospodarstvo, dok je Ivan tada bio zaposlen u tvornici ribe Adria, a supruga Sonja odgajala troje djece.
Danas, je majka i baka Ana daleko od polja i staja, ali je možete zateći u kužini gdje i danas priprema tradicijska jela koja obožavaju i stariji i mlađi.
Svoju životnu i težačku školu utkala je i djeci, njih petero koji su odrastajući dobivali sve veće obveze jer na gospodarstvu se sve proizvodilo.
-“Nismo mi u ona vrimena išli u dućane po kruh i mliko”, kaže Ana pa dodaje: – “Mljeli smo svoje žito, muzli krave i ovce u vrtu svega zdravoga imali i bili zdravi”. Zdravi i zadovoljni, dodajem ja jer danas smo puni svega i previše, a rijetko zadovoljni budući da ne znamo odbaciti potok želja i prihvatiti stvarnu situaciju.

Četiri generacije u istoj kući
– Upravo tako, potvrđuje Ivan i ukratko ispriča svoju priču od kada su se on i supruga Sonja odlučili potpunoma posvetiti poljoprivredi. Bio je još zaposlenik u Adriji kada su počeli s uzgojem povrćarskih kultura na otvorenom. U početnoj fazi bile su to manje parcele, mjerene u stotinama kvadrata, a onda su se postepeno povećavale na tisuće i tisuće kvadrata, dok je ovčarstvo stagniralo na broju koji je majka Ana uzgajala, pedesetak grla. Bilo joj teško pogotovo od 1998,. godine nakon smrti supruga Ilije.
Paralelno s povećanjem povrćarskih površina tinjala je želja za povećanjem i matičnog stada ovaca. Razvijati obje grane bilo je nemoguće pa je u dogovoru s ostalim članovima obitelji, posebice sinovima prevladala odluka da to bude ovčarstvo. Naime, osobitost ovog gospodarstva je da se nastavlja duga tradicija obiteljske zajednice i da oba sina Mate (34) i Nedo(30) sa svojim obiteljima žive u zajednici sa roditeljima i bakom i svi pridonose razvoju gospodarstva. Kćerka Anamarija svakodnevno putuje na studije u Zadru. Nedo, profesionalni vojnik koji svakodnevno prevali oko 200 km do vojarne u Kninu uvijek nađe koju uru vrimena i za svoj doprinos.

Vridni unuci Ivan i Luka
Desetogodišnji unuk Ivan već od ranog djetinjstva brine s ljubavlju o ”pernatoj avijaciji”, jatu domaćih kokoša, golubovima – pismonošama, a ove godine je preuzeo i uzgoj brojlera, pa čak i najmlađi član obitelji koji nije navršio niti dvije godine, Luka voli poći s didom za ovcama a na povratku kući vjerno imitira dida i zove ovce Na..na ..na.. Njemu nije ništa strano, ni pokupiti jaja iz gnjezda ni sjesti u traktor s ocem ili dati sijeno janjcima.
E, da ih barem mogu vidjeti klinci i klinceze iz gradskih sredina kojima je jedina radost posjedovati što skuplji mobitel na kojemu naravno, ne će tražiti vrste i pasmine domaćih životinja. Ali, ove godine nastali su problemi za malog Luku, ovce su se preselile iz ovčarnika s okućnice u novu staju pet stotina metara udaljenu. Povremeno ga odvedemo samo da ne zaboravi dok ne odraste a onda će i sam, kaže did Ivan.

Ovčarnik od 800 kvadrata
Ivan i njegovi sinovi pratili su trendove u stočarstvu ali i zakone o poljoprivredi i dobrobiti životinja i brojne pravilnike, te nisu htjeli odstupati. Rezultat je vjerojatno najsuvremenija staja za ovce u Zadarskoj županiji.
Trenutno u ovčarniku od osam stotina kvadrata boravi stado od 230 grla ovaca, pasmine dalmatinska pramenka, a mogla bi primiti i pet stotina grla. – Slažem se, kaže Ivan i pojašnjava: – Izgradili smo je vlastitim sredstvima koja su iscrpljena pa trenutno razmišljamo o načinu kako povećati stado. Namjera nam je svakako, povećavati do pet stotina, ali i selekcionirati dio grla za mužnju. Ovce su dobroj kondiciji s dobro razvijenom mliječnom žlijezdom, a savjetovali bismo se sa strukom na koji način bi mogli krenuti u proizvodnju mlijeka.

Računaju na EU fondove
Na pitanje jesu li im poznate aktualne mjere EU fondova kojima bi mogli realizirati plan razvoja ovčarstva, poglavito pokrenuti mužnju ovaca s obzirom da je ovčje mlijeko još uvijek deficitarno i u Europi i kod nas, svi su složni da jesu iako im nisu poznati svi detalji i rokovi pojedinih natečaja za potpore i nepovratna sredstva, posebice zbog ekonomske veličine gospodarstva koja ih svrstava u velika OPG-a, a tu je i osobna problematika u koju nisam htjela zadirati.
Jedino znam da s nestrpljenjem očekuju objavu Natječaj a u kojemu će se definirati uvjeti za provođenje tipa operacije 4.4.1 Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša, iz koje je moguće ucjelokupnom iznosu financirati uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta,obnovu zaraslih travnjaka, obnovu zapuštenih lokvi, kupnju električne ograde i/ili psa tornjaka te izgradnju novih i obnovu postojećih nastambi za stoku u području rasprostranjenosti velikih zvijeri, izgradnju suhozida i sadnju živica.
Ipak dolazi zimski period, malo manje obaveza na imanju i više vremena za obilazak institucija i dobivanja informacija koje bi bile značajne i primjenjive za ovo gospodarstvo, gospodarstvo kojemu treba puno manje od do sada uloženog da bi se proizvodnja zaokružila i tržište dobilo dva značajna proizvoda, meso i ovčje mlijeko.

Podigla petero dice i četri divera
Impresivna priča životnog puta Ane Šarić iz Poličnika. U Poličniku je rođena, u Poličnik se udala i u njemu će, kaže, i okončati. Osim što je bila vrijedna poljoprivrednica odgojila je petero svoje djece i podigla četiri djevera Vicu, Nedjeljka, Dragu i Marinka. Stoga ne čudi da je oni i danas, daleko u Kanadi – Torontu, gdje su otišli “trbuhom za kruhom” poštuju i vole ne samo kao svoju strinu Anu, već kao majku. U svojoj 85-oj godini sjeća se gotovo svakog važnijeg detalja iz prošlosti a istovremeno jako dobro uklapa u novotarije sadašnjosti.