[FOTO] RAJSKI KRAJOLICI Od mjesečevih goleti preko prekrasnih plaža, do hrastove šume i močvarnih staništa za ptice

Slika korisnika mkvanja
Nad zaštićenim biserima otoka Paga bdiju čuvari prirode
Na Pagu imamo čak tri posebna rezervata koji su prema važnosti odmah ispod nacionalnih parkova. U sjevernoj Dalmaciji preostalo je nekoliko vrlo zanimljivih močvarnih područja s bogatim i raznolikim ptičjim svijetom, te močvarnom i halofilnom vegetacijom.Tako se na otoku Pagu ističu ornitološki rezervati Kolanjsko blato – Blato Rogoza i Veliko i Malo blato, priča nam Zoran Božić
Marin GOSPIĆ
Velika bijela čaplja u ornitološkom rezervatu

Sol, kamen, bura, janjetina, sir, riječi su koje asociraju na otok Pag. Međutim, ovaj otok je i mnogo više jer krije različite i gotovo nespojive krajolike - od mjesečevih goleti, preko prekrasnih mediteranskih plaža, hrastove šume, močvarnih staništa za brojne ptice te nepreglednih pašnjaka.

Posjetitelji se tako mogu na jednom otoku okupati u moru, prošetati dubokom šumom ili uživati u pogledu na mnoštvo raznovrsnih ptica u ornitološkim rezervatima Veliko i Malo blato te na Kolanjskom blatu.

O ovim prirodnim bogatstvima brinu čuvari prirode Nature Jadere, Javne ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, čiji nas glavni čuvar prirode Zoran Božić vodi po Pagu prokazujući nam te ljepote. Također, imamo priliku i vidjeti ga na djelu, jer je i tijekom našeg boravka na Pagu bilo prekršaja te krivolova, pa Božić intervenira.
 

Gnjezdarice, selice i druge ptice

- Na temelju Zakona o zaštiti prirode Natura Jadera upravlja s 13 zaštićenih dijelova prirode Zadarske županije i područjima europske ekološke mreže Natura 2000 (osim područja koja su unutar granica NP Paklenica i PP Telašćica, Vransko jezero i Velebit). Na Pagu tako imamo čak tri posebna rezervata, koji su prema važnosti odmah ispod nacionalnih parkova, ističe Božić. Istaknuo je kako je u sjevernoj Dalmaciji preostalo nekoliko vrlo zanimljivih močvarnih područja s bogatim i raznolikim ptičjim svijetom, te močvarnom i halofilnom vegetacijom. Tako se na otoku Pagu ističu ornitološki rezervati Kolanjsko blato - Blato Rogoza i Veliko i Malo blato.

- Ovo su područja bogata autohtonim pticama gnjezdaricama, pticama selicama koje se ovdje zadržavaju u vrijeme proljetne i jesenske selidbe te pticama zimovalicama. Zbog toga ta područja imaju i međunarodni značaj. Osim spomenuta tri područja, pticama su bogate i paške solane te solane u Dinjiški, napominje Božić. Na močvarnom staništu duljine oko 2 km i prosječne širine oko 1,2 km prostiru se šaševi, sitovi, oštrike i manjm dijelom trske.

- Ukupno sam na proljetnoj selidbi na Velikom blatu zabilježio 143 vrste ptica. Veliko blato uz Vransko jezero i rijeku Krku, postaje malom kormoranu među najznačajnijim močvarnim staništima u sjevernoj Dalmaciji. U vrijeme gniježđenja ovdje je zabilježeno 50 vrsta ptica gnjezdarica: različite patke, čaplje, različite prutke i žalari. U jesenskoj selidbi sam zabilježio nešto manji broj vrsta, njih 125. Svojim se bogatstvom i raznolikošću ptičjeg svijeta naročito se ističe Veliko blato na otoku Pagu, koje, pogotovo otkad je zaštićeno kao ornitološki rezervat, predstavlja pravo utočište mnogobrojnih močvarica, naročito za selidbi (čaplje, patke, ćurlini itd.). Na gniježđenju su naročito brojni ćubasti i mali gnjurci, te liske (za priobalje rijetkost), a posebnost je gniježđenje patke kreketaljke, ugrožene u europskim razmjerima, a u Hrvatskoj vrlo rijetke i malobrojne gnjezdarice. Bogatstvo ptičjeg svijeta Velog blata (kao i, u nešto manjoj mjeri bogatog, Kolanjskog blata) omogućili su žitelji i lovci otoka Paga brigom i poštivanjem zabrane lova u rezervatima, otkriva nam Božić dodajući kako unatoč tome što stanovništvo i jedinice lokalne samouprave pomažu radu Nature Jadere, uvijek ima onih koji ne poštuju zakone i pravila. Tako smo se i sami uvjerili kako i na zaštićenom području još uvijek ima onih koji će pokušati uloviti ribu.

 

Krivolov, prekršaji i kazne

Naime, vozeći se do Kolanjskog blata među kanalima smo vidjeli kako je netko postavio mrežu s vršom, a koju je Božić isčupao i zaplijenio.

- Učestale zabranjene radnje prilikom nadzora u Ornitološkom (posebnom) rezervatu Kolanjskom blatu su zabranjeni ribolov s nedopuštenim alatima, mrežastim zamkama i stupicama po vodenim kanalima, krivolov te buka kvadova. O svemu ovome su postavljene obavijesti odnosno table s upozorenjima o tome što se smije i što ne smije te gdje se mogu kupiti ulaznice. Naime, slično je i u Ornitološkom (posebnom) rezervatu Veliko i Malo blato gdje je zabranjen krivolov, a za posjet rezervatu bez kupljene ulaznice se naplaćuje novčana kazna na licu mjesta. Također zabranjeno je i logorovanje i paljenje staništa za što se može podignuti i kaznena prijava, upozorava Božić.

Tijekom našeg posjeta i razgledavanja nailazimo na bračni par iz Njemačke koji se kombijem parkirao na Velikom blatu te su izvadili stol, stolice i priređuju piknik. Božić s njima razgovara te ih upozorava kako to ne smiju raditi na zaštićenom području, nakon čega se oni ispričavaju i odmah se pakiraju i odlaze.

Pored ovih nizinskih lokaliteta koji podsjećaju na Slavoniju, posjetili smo i Posebni rezervat šumske vegetacije Dubrava Hanzine, koja je jedinstvena hrastova šuma i odoljeva udarima bure i soli. I ona je zaštićeno područje te je i tamo zabranjeno parkiranje, kampiranje i logorovanje, loženje vatre, probijanje i uspostavljanje novih staza kroz rezervat, pilanje šume, odlaganje sitnog i krupnog otpada (kaznena prijava), obavljanje gospodarske djelatnosti bez koncesijskog odobrenja Javne ustanove za što mogu biti podignute prekršajne prijave, pojašnjava Božić istaknuvši kako je nakon prošlogodišnjh postavljanja novih tabela i uspostave video nadzora broj prekršaja jako puno opao.

 

Kontrolira se čak 13 zaštićenih područja

Natura Jadera pokriva jako veliko područje te njihovi čuvari prirode imaju 13 zaštićenih područja koja moraju kontrolirati i štititi, a koja se protežu od Paga, preko Dugog otoka, do Velebita. Budući da ih je malo, često ne stignu sve obići.

- Mislim kako bi na Pagu trebao biti jedan stalni čuvar prirode upravo zbog tri posebna rezervata i jednog značajnog krajobraza, a koji bi se morali svakodnevno nadzirati. Ovo sada, nažalost zbog tehničkih mogućnosti i udaljenosti lokaliteta od Zadra, nije moguće jer čuvari prirode Natura Jadera nisu u mogućnosti svakodnevno nadzirati ovo područje, ističe Božić dodavši kako se nada kako će biti sluha te da će Natura Jadera uskoro zaposliti još nekoliko ljudi te nabaviti još barem jedno vozilo kako bi mogli svoj posao obavljati još bolje.

 

Dobra suradnja s načelnicima Kolana i Povljane

 

Dobru suradnju istaknuli su Marin Pernjak, načelnik Općine Kolan, kao i Ivo Pogorilić, načelnik Općine Povljana. Oboje su istaknuli dobru suradnju u brojnim projektima, kao i važnost ovakvih rezervata kao prirodnih resursa koje treba zaštititi kako bi ostali za potomstvo.

- Natura Jadera vrlo kvalitetno i dobro vodi brigu o ornitološkom rezervatu, a mi im pružamo podršku na način da naše komunalno društvo uskače kad god treba. Natura Jadera održala je razna predavanja, prezentacije, radionice vezane uz ornitologiju i rezervate, govori Pernjak dodajući kako pripremaju i projekt kojega vodi Natura Jadera, a riječ je o približavanju rezervata široj javnosti. Tako će se u sklopu projekta izgraditi šetnice i promatračnice odakle će moći gledati ptice.

- Općina Kolan će izraditi projektnu dokumentaciju, a Natura Jadera preko fondova će iznijeti financijsku konstrukciju, rekao je Pernjak dodavši kako bi sve moglo biti gotovo za dvije godine.

I načelnik Povljane Ivo Pogorilić naglašava izvrsnu suradnju s Naturom Jaderom te najavljuje kako se vide pomaci jer jako velik broj turista ode na izlet pogledati Veliko blato.

- I dalje ćemo raditi na projektima jer želimo urediti biciklističke staze i postaviti klupe kako bi turisti, ali i domaći ljudi mogli prošetati, uživati u pogledu na netaknutu prirodu, ističe Pogorilić koji često i sam zna otići u vožnju biciklom i uživati.

 

Sjećanje na rudnik...

Tijekom našeg posjeta otoku Pagu susreli smo se i s Franom Šuprahom, stanovnikom Kolana koji nas je upozorio kako je pored prirodnih zanimljivosti na Pagu, točnije u Kolanu, bio i rudnik ugljena u kojem su radile generacije Kolanaca.

- Rudnik je osnovan krajem 18. stoljeća, ali imamo podatke kako se ugljen kopao još i za vrijeme Mletačke Republike. Na početku su ugljen nosili na mulama i konjima, potom je izgrađena "feratina", tj. željeznica, a potom, 1909. i žičara koje su spajale rudnike ugljena s obalom. Žičara se koristila do 1929. godine, kad je bio veliki snijeg te je nastala velika šteta i nitko ju potom nije popravio, rekao nam je Frane Šupraha, jedan od Kolanaca koji je tijekom djetinjstva i sam radio u rudniku. Istaknuo je kako su pored Kolanaca u rudniku radili i Slovenci koji su domaće naučili kako pronaći ugljen, gdje kopati i ostale detalje. Inače, u jednom je trenutku, pred kraj Prvog svjetskog rata radilo i oko 200 ljudi.

- Naši ljudi su znali samo otići u polje i držati ovce pa su vlasnici firme koja je kopala ugljen doveli Slovence koji su naučili ljude, a koje su naši domaći zvali Kranjci, priča nam i prisjeća se s osmijehom Šupraha. Nakon što je tvrtka propala stanovnici su i dalje kopali, ali sami i sporadično, a što se nastavilo i do 60-ih godina prošloga stoljeća kada su došli struja i plin te više nije bilo potrebe za ugljenom, tako da je rudnik u potpunosti opustio.

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno