Zapušteni slani bazeni

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
pag_sol
Alenka FESTINI
U posljednjih petnaestak godina bazeni soli na Pagu u većem dijelu postaju zapušteni

Prostornim planom Zadarske županije oko dva milijuna četvornih metara bazena soli Solane Pag dobilo je status područja i lokaliteta osobitih bioloških i krajobraznih vrijednosti pa su tako bazeni postali zaštićeno područje, s kojim bi se trebalo postupati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

No, u posljednjih petnaestak godina bazeni soli u većem dijelu postaju zapušteni. Ograde između bazena i kanala se urušavaju, negdje su već posve urušene. Upravo to stanje alarmira na obnovu, jer je potrebna adekvatna zaštita bazena u smislu prirodne, ali i strateške i ekonomske vrijednosti od koje su Pažani živjeli tisuću godina.

Problem s bazenima soli počeo je 80-ih godina prošloga stoljeća kada je izgrađena tvornica i kada je ukinut tradicionalni način proizvodnje soli. Od tada se sol više ne proizvodi na bazenima te oni služe samo za pravljenje salamure, mora visoke slanosti, a sol se proizvodi u tvornici.

Važno je reći kako se proizvodnja soli na Pagu prvi put spominje 999. godine. U zapisima se spominje kako je u 16. stoljeću Pag imao 1800 solnih cavedina, odnosno solina kako Pažani nazivaju bazene soli. Ne treba zapostaviti činjenicu da je sol Pagu bila vrijedno bijelo zlato. Zbog izvoza soli u 16. stoljeću Solana Pag izdaje "paški asignat", koji je bio vrijednosni papir za sol, a prema mnogim znanstvenicima radi se o prvom hrvatskom papirnatom novcu.

Nažalost, bazeni soli, koji su povijesni dokaz da se u Pagu proizvodi sol preko 1.000 godina, postali su zapušteni. No, unatoč svemu zaštita bazena je nužna, jer je njihovo povijesno značenje izuzetno veliko.

U Solani Pag navode kako oni imaju samo koncesiju, a ne i vlasništvo na bazenima te ne mogu ništa poduzimati osim nužnih popravaka.

- Popravljamo ograde i mostiće na bazenima, posebice u vrijeme kada se u bazene pušta more radi proizvodnje salamure koja je sirovina za proizvodnju soli, dakle, koristimo ih i održavamo koliko možemo, kaže Bogdan Želehovski, tehnički direktor Solane Pag.

Kako smo se uvjerili na terenu, na pojedinim se bazena vide popravci, međutim, to su tek mali pomaci. Bazeni su zaštićeni i Prostornim planom Grada Paga, međutim, Grad Pag ne može ništa poduzeti jer koncesijsko pravo na bazene ima Solana Pag. Tko bi se onda trebao brinuti o zaštiti bazena? Na to pitanje još nema pravog odgovora.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno