Sanader: Ugrožena su mi ljudska prava

Iskazi svjedoka koji po mišljenju DORH-a idu meni na štetu izlaze stalno. Logički je zaključiti tko to daje, ja to ne mogu prešutjeti jer se radi o mojoj koži. Moja ljudska prava su apsolutno ugrožena, rekao je Sanader

Drugog dana suđenja bivši premijer Ivo Sanader otvoreno se požalio sudskom vijeću da mu Državno odvjetništvo krši ljudsko pravo na pravično suđenje. Kao što su i najavili, na jučerašnjem ročištu Sanader i njegovi branitelji požalili su se sudu jer mediji kontinuirano objavljuju dokumente i iskaze svjedoka iz raznih postupaka koje se vode protiv Ive Sanadera. Neposredan povod za jučerašnji prosvjed bila je objava iskaza Božene Ključarić, nekadašnje zaposlenice Elana, prije njenog svjedočenja o jednom neformalnom susretu Ive Sanadera i bivšeg predsjednika uprave Hypo banke Wolfganga Kulterera.
– Znam da je moj prosvjed simboličnog karaktera, ali ulažem prigovor u ime Ive Sanadera jer je uzak krug ljudi koji mogu dostaviti ove iskaze medijima. Tvrdimo da ovo ispitivanje više nije regularno, rekao je Prodanović, naglasivši da je siguran da obrana i sudsko vijeće ne dostavljaju te iskaze medijima.
Jalovi prigovori
Na taj prosvjed Sanaderove obrane, sudac Ivan Turudić naglasio je kako i samo sudsko vijeće smatra da nije dobro da se iskazi svjedoka objavljuju u medijima, ali je podsjetio da je optužnica već potvrđena, zbog čega prigovor Sanaderove obrane nema snagu kao što bi je imao da je istaknut u fazi istrage. Uskočka tužiteljica Tamara Laptoš, pak, prebacila je lopticu natrag replikom da je sigurna da iskazi ne dolaze od sudskog vijeća, ali niti od DORH-a kako je to sugerirao Prodanović.
– Eto, ni jedni, ni drugi nisu dali iskaze, a opet se objavljuju, procijedio je, više za sebe, sudac Turudić nakon istupa tužiteljice.
Potom se za riječ javio Sanader koji je optužio DORH da “dila” iskazima na njegovu štetu, te je ocjenio da se krše njegova ljudska prava.
– Iskazi svjedoka koji po mišljenju DORH-a idu meni na štetu izlaze stalno. Ovdje nema drugog zaključka. Logički je zaključiti tko to daje, ja to ne mogu prešutjeti, jer se radi o mojoj koži. Iz aspekta Konvencije o zaštiti ljudskih prava koja govori i o pravičnom suđenju, molim da se takve stvari ne ponavljaju jer štete mojoj obrani. Imam pravo na “fair trial” i apsolutno su mi ugrožena ljudska prava, kazao je Sanader.
Profesionalnost
Sanaderu je željela replicirati USKOK-ova tužiteljica Tamara Laptoš, no sudac Turudić najprije ju zamolio da to ne čini da bi joj ipak dozvolio repliku kako ne bi ispalo da sud krši prava USKOK-a kao stranke.
– Nije ni vrijeme niti mjesto da o ovom raspravljamo. Ali moram naglasiti da sam profesionalna osoba i da sigurno nije u interesu tužiteljstva da se iskazi iz postupaka objavljuju u medijima. Jer sud sasvim sigurno neće odlučivati na temelju članaka u medijima, rekla je Laptoš.
Bez obzira što rasprava nije vodila nikud, sudac Turudić se nadovezao na tužiteljičine riječi, pa joj je ipak poručio da se može raspravljati o curenju iskaza, jer je pred njima svjedokinja čiji je iskaz objavljen dan prije njenog svjedočenja. A onda je kazao da se vijeće neće žaliti na inflaciju iskaza u medijima, te je izrazio uvjerenje da će DORH sam ispitati postoje li elementi kaznenog djela prisile prema pravosudnom dužnosniku u objavljenim tekstovima u pojedinim medijima.
Plač svjedokinje
Svjedokinja Božena Ključarić strpljivo je promatrala cijelu tu raspravu prije nego se pristupilo njenom ispitivanju. Tijekom ispitivanja je ispričala kako je devedesetih jednom srela Ivu Sanadera, Martina Katičića i Wolfganga Kulterera u foajeu hotela Intercontinental. Katičić ju je tad pozvao na sastanak s Kultererom, koji čije je banke njen Elan tražio kredit, a kad je stigla u Intercontinental, za stolom s njima je sjedio i Sanader. Sa Sanaderom se upoznala kad je odlazio.
Branitelji bivšeg premijera pokušali su Boženu Ključarić ispitati i o načinu na koji je Elan dobio kredit od Hypo banke, te kome je i kako isplatio proviziju. Međutim, budući da je pozvana kao svjedokinja samo na okolnosti sastanka Kulterera i Sanadera, sud je zabranio njihova pitanja i preporučio im da pozovu svjedokinju i na te okolnosti. Iako ovakvu interpretaciju ZKP-a smatraju manipulacijom, Sanaderovi branitelji će najvjerojatnije opet pozvati Boženu Ključarić. A sama Božena Ključarić, dok je odlazila iz sudnice, u plaču se požalila sucu Turudiću da tijekom prepucavanja Sanaderove obrane, USKOK-a, Sanadera i vijeća, nije našao za shodno nju upitati kako se osjećala kad je u novinama pročitala svoj iskaz iz uskočke istrage.

Valentić tvrdi da je potpisnik kredita mogao biti samo Mate Granić

Prvi svjedok u predmetu Hypo bio je bivši premijer Nikica Valentić koji je posvjedočio kakvo je stanje vladalo u Hrvatskoj 1994. i 1995. godine, te kako se dogovarao kredit Hypo banke.
– Bilo je to vrijeme rata, neposredne ugroženosti svih gradova Hrvatske koji su bili na dometu neprijatelja, inflacija je bila 40 posto, imali smo 630 tisuća izbjeglica i prognanika, prijetio nam je energetski kolaps, u Istri i Dalmaciji isključivala se struja, prognoze inflacije bile su i do 200 posto, pa nam je prijetio argentinski sindrom, da inflacija dostigne i tisuću posto, prisjetio se Valentić dana u kojima je obnašao jednu od najodgovornijih državnih dužnosti.
Naravno, u takvoj situaciji nije se ni moglo do povoljnih kredita. Prema Valentićevoj ocjeni, tržište kapitala nije postojalo, a bankarskog tržišta gotovo da nije ni bilo. Kamata se kretala poludivlje, od 1 do 2 posto mjesečno, odnosno od 15 do više od 20 posto godišnje. Dobri i pouzdani klijenti dobili bi kredit uz 15 posto kamate. Da ilustrira državnu besparicu, Valentić se prisjetio kako je INA 1993. godine svojim poslovnim karticama plaćala putovanja državnim dužnosnicima.
U vezi spornog kredita Hypo banke, koji je imao kamatu od osam ili devet posto, Nikica Valentić je ustvrdio da je Mate Granić osoba koja je uopće otvorila raspravu o nabavi zgrada za veleposlanstva. Problem je bio velik, jer je Hrvatska tad imala samo dva veleposlanstva i bivši predsjednik Franjo Tuđman dao je Vladi zadaću da to riješi. Potpisnik kredita, prema Valentićevom sjećanju, mogao je biti samo Mate Granić kao ministar. Valentić se ne sjeća da bi austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock igrao ikakvu ulogu u dobivanju spornog kredita.
– Jednom ili dvaput sastao sam se s Mockom na marginama nekih konferencija i nisam od njega čuo o tom kreditu. Izravno nisam čuo ni od predsjednika ili ikog drugog, a nakon svega što sam pročitao u vezi ovog postupka, ne sjećam se je li mi netko nešto rekao o Mockovoj ulozi s nižih razina ili sam to zapamtio iz novina, rekao je Valentić.

Kovačić potvrdio desetak Sanaderovih sastanaka s Kultererom

Dugogodišnji bivši Sanaderov bliski suradnik Miroslav Kovačić, koji je 1994. i 1995. bio njegov savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova, potvrdio je pred sudom kako se Sanader tih godina možda i desetak puta sastao s Wolfgangom Kultererom i predstavnicima Hypo banke.
– Bilo je nekoliko sastanaka u uredu zamjenika ministra vanjskih poslova, možda i desetak. Na sastancima su bili Sanader i Kulterer, znao je biti prisutan i Günther Striedinger, a na jednom od kasnijih sastanaka bio je prisutan i ministar Mate Granić, kazao je jučer Miro Kovačić.
Kovačić nije bio prisutan sastancima, niti je o njima sastavljao bilješke. Njegova uloga bila je jedino nazvati Kulterera kako bi se pobrinuo da dođe na dogovoreni sastanak, te ga dočekati na porti ministarstva i dopratiti do Sanaderove sobe. O čemu su Sanader, Kulterer i ostali razgovarali, Miroslav Kovačić tad nije znao, već je kasnije dobio informaciju da je ministarstvo uzelo kredit od Hypo banke, pa je zaključio da su razgovarali upravo o tome.
– Ne sjećam se da je itko drugi, osim navedenih osoba, nazočio sastancima s hrvatske strane, kazao je Kovačić.