Svaki deveti kredit u Hrvatskoj nenaplativ

Trend nenaplativih kredita posebno je pogodio Istočnu Europu, dok SAD i zemlje eurozone iskazuju manje stope takvih kredita

U usporedbi s regijom, hrvatsko je bankarsko tržište početkom ove godine imalo 11 do 12 posto nenaplativih kredita, što je slično zemljama s usporedivim ekonomijama – pokazalo je istraživanje portala www.moj-bankar.hr, na kojem napominju kako su, međutim, trenutačne stope nenaplativih kredita u najvećem broju zemalja regije barem dvostruko više nego prije krize, u 2007. godini.
Posljedica krize
“Kriza koja je regiju zahvatila prije tri, četiri godine, rezultirala je smanjenjem trgovine, industrijske proizvodnje, te, posljedično, smanjenjem broja zaposlenih u gotovo svim državama regije.  Takvi makroekonomski trendovi rezultirali su i povećanjem nenaplativih kredita kod banaka koje su prije krize agresivno povećavale svoj portfelj kreditnih plasmana. Naša analiza pokazuje da je regija istočne Europe posebno pogođena tim trendom, dok SAD i zemlje eurozone, koje imaju viši stupanj autonomnosti monetarne politike, iskazuju relativno manje stope nenaplativih kredita”, napominju na portalu.
Prema njihovoj analizi, najgora je situacija u Srbiji, koja ima 18,6 posto nenaplativih kredita, slijedi je Ukrajina s 15,4 posto, Bugarska s 12,9 posto i tako redom. Hrvatska s 11,5 posto “loših” kredita još uvijek bolje stoji i od, primjerice, Slovenije, u kojoj je nenaplativo 12,1 posto kredita, kao i od BiH, u kojoj je 11,7 posto loših kredita. Mađarska ih ima devet posto, Češka, primjerice, 6,7 posto, a SAD, usporedbe radi, 4,5 posto.
Kako napominju na portalu, usprkos relativno visokom postotku nenaplativih kredita, koji su većinom generirani iz nekretninskog poslovanja, kapitaliziranost banaka u regiji značajno je veća od onih u zapadnim zemljama. U regiji je prosjek iznad 13 posto, dok se zemlje zapadne Europe tek žele približiti stopi od devet posto.
Kamate neće pasti
Na povećanje ukupnog broja loših kredita u Hrvatskoj u 2011. najviše je utjecala kvaliteta odobrenih kredita gospodarstvu, kao i jačanje tečaja švicarskog franka prema kuni, koje se odrazilo na segment kredita građana. U više navrata kao jednu od glavnih prepreka smanjenju kamatnih stopa u Hrvatskoj (uz kreditni rizik zemlje) bankari navode upravo visoki udio nenaplativih kredita.
Uz najavljene potrebne rezove i procjene analitičara o minimalnom rastu BDP-a u sljedećem razdoblju, kojima će se nastaviti nesigurnosti na tržištu rada, smanjenje udjela nenaplativih kredita i značajniji val smanjenja kamatnih stopa na kredite ne očekuje se niti u 2012. godini, zaključuju na portalu.

Udio nenaplativih kredita (%)

Srbija18,6
Ukrajina15,4
Bugarska12,9
Rumunjska12,7
Slovenija12,1
BiH11,7
Hrvatska11,5
Grčka10,6
Mađarska9
Poljska7,8
Češka6,7
Španjolska6,7
Slovačka6,2
SAD4,5