Babac traži podršku u postavljanju “zebre Dalmatinke”

Zadarska poduzetnica Sandra Babac, široj javnosti najpoznatija po proizvodnji ekološkog nagrađivanog pekmeza od smokava  "Šinjorina Smokva", a od prije nekoliko mjeseci i kao inicijatorica postavljanja zebre Dalmatinke na potezu između Sv. Donata i rive, prije nekoliko dana bila je gošća 25. izdanja  "Dana francuskog jezika i kulture" u  Splitu. Babac je pozvana na skup "Baština i lokalni razvoj uz osvrt na  francusko iskustvo kulturnih politika", a tema njezinog predavanja bila  je spomenuta zebra koju su splitski organizatori nazvali novom turističkom atrakcijom. Podsjetimo, Babac je nedavno predložila da se u Ulici  Zadarskoga mira 1358., na potezu od Foruma prema mulu i obrnuto,  gdje trenutačno nema pješačkog prijelaza, iako je to mjesto lokacija  najčešćeg prijelaza turista u okviru obilaska grada, postavi specifična zebra na pjege psa Dalmatinca, kao ne samo, kako je objasnila, nužan  pješački koridor, već i turistička atrakcija.

Od prekršaja do atrakcije
– Svakodnevno smo svjedoci kako brojne turističke grupe prelaze jednosmjernu cestu Zadarskoga mira 1358. na potezu od Foruma prema  mulu i obrnuto, na mjestu gdje zebra ne postoji i time rade prekršaj te se  izlažu opasnosti. Bilo bi dobro ne samo postaviti zebru na spomenutoj  lokaciji, već iskoristiti i jednu činjenicu, a ta je da je čuvena pasmina Dalmatinac porijeklom upravo iz Dalmacije pa bi zebra na specifične „mrlje“ psa Dalmatinca mogla biti i atraktivan turistički proizvod, prvi takve  vrste u Hrvatskoj, u više je navrata objasnila Babac, odlučivši se takvu zebru nazvati zebra Dalmatinka.
Njena inicijativa nije prošla, no ideja se proširila diljem Hrvatske pa  čak i u inozemstvu. Babac je o zebri Dalmatinki govorila brojnim medijima, a prije nekoliko dana pojedinosti o, da se realizirala – prvoj takvoj  zebri u zemlji, imali su prilike čuti i sudionici "Dana francuskog jezika i  kulture".
– Svrha skupa je bila potaknuti učinkovitije međusobno komuniciranje brojnih dionika sustava kulturnih i drugih javnih politika, osobito  obrazovanja i turizma, u očuvanju i prezentiranju baštine, posebice sagledavanje francuskog iskustva, shodno samom nazivu događanja. Uz  mene, na skupu su sudjelovali i dr.sc. Miro Radalj (izdavačka kuća Verbum), Morana Periša (Tvornica tvrđava Šibenik – revitalizacija šibenskih  tvrđava), Vanessa Kleva Pleština ( Piano Loop festival, Split),  dr.sc. Merica Pletikosić (održivi razvoj i utjecaj na okoliš), Ivo Pervan (važnost fotografije u brendiranju destinacije), a moderatorica je bila dr. sc. Nansi Ivanišević, predsjednica Prokultre – Opservatorija kulturnih politika iz Splita i osobna izaslanica predsjednice RH  u Međunarodnoj organizacije  Frankofonije. Skup je startao upoznavanjem s iskustvima iz područja izdavaštva, muzeja i spomeničke baštine, kulturnog i umjetničkog obrazovanja, održivog razvoja i prostornog uređenja. Nakon toga smo bili u prilici vidjeti i brojne fotografije, naravno u svjetlu posebnosti francuskog  modela kulturnih politika, a onda su na red došla naša osobna viđenja  odnosa prema vrednovanju kulturne baštine u vlastitom okruženju. No,  prije svega, čitala se poema "Allons enfants" Frane Livajića, vukovarskog  branitelja, posvećena Jean-Michel Nicolieru, u prijevodu dr. Stjepana  Lapende, prepričala je Babac. 

Pozitivni aspekti
Njeno je predavanje okupljenima vrlo detaljno približilo ideju o zebri  Dalmatinki, a Babac se osvrnula na brojne pozitivne aspekte postavljanja upravo te specifične zebre.
– Informirala sam skup kako je moja ideja bila ne samo postavljanje  zebre Dalmatinke, već i informativnog znaka koji bi se nalazio u blizini i  na kojem bi pisale sve informacije o psu Dalmatincu, što bi mogla biti  još jedna od prepoznatljivih zadarskih turističkih atrakcija, poput one  vezane za najljepši zalazak sunca na svijetu o čemu se turisti mogu informirati na tek nešto  udaljenijem panou sa slikom Alfreda Hitchcocka,  koji je to izjavio. Pas Dalmatinac je svjetski poznata pasmina, posebice  popularna nakon filma Walt Disneya „101 Dalmatinac“. No u svijetu se  malo zna da je ova pasmina dobila ime upravo po regiji Dalmaciji, a da  korijen vuče još iz staroga Egipta. Zadar bi stoga kao prvi grad u Hrvatskoj sa zebrom Dalmatinkom itekako mogao turistički profitirati, rezimirala je svoje gostovanje na ovogodišnjim "Dana francuskog jezika i kulture" Babac te dodala kako će se slični skup održati uskoro i u Zadru.