Ostaci svjedoče o teškom životu, traumama i nasilju među tadašnjim stanovnicima

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru započeo je s provedbom projekta »Migracije na razmeđu dvaju svjetova – Mletačke Republike i Osmanskog Carstva – u svjetlu analize stabilnih izotopa (MIGRASSI)«, kojim će uz pomoć novih metoda pokušati dobiti odgovore na pitanja o životu ljudi na ovom području u vremenu kasnog srednjeg vijeka, odnosno s kraja 15. i početka 16. stoljeća.
Na obali Vranskog jezera nalaze se dva groblja odvojena zidom. Crkvu sv. Marije s nekropolom Odjel za arheologiju istražuje od 2006. godine, a 2015. godine ispod kamene Maksanove gomile u blizini uočena je i dijelom istražena još jedna nekropola. Zašto su pokojnici pronašli posljednje počivalište sa suprotne strane zida? Jesu li se i po čemu su se razlikovali za života? Odgovor će se pokušati dobiti uspoređujući stabilne izotope kod jednih i drugih, u sklopu projekta koji financira Sveučilište u Zadru.
– Na Maksanovoj gomili istražena su dosad samo dva groba s preko dvadeset pokojnika, i djece i odraslih, čiji osteološki ostaci svjedoče o teškom životu, fizičkom radu, gladovanju, traumama, od kojih su neke posljedica fizičkog nasilja. U nastavku istraživanja očekujemo mnogo novih arheoloških i antropoloških detalja koji će osvijetliti život na razmeđu srednjeg i novog vijeka na granici Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, a glavni cilj je primjena analize stabilnih izotopa koja je u arheologiji dobila zamah u posljednjih dvadesetak godina, no dosad nije primijenjena na ove populacije. Na taj način usporedit ćemo dvije populacije kako bi otkrili jesu li pokojnici proveli djetinjstvo na istom mjestu ili su različitog porijekla, jesu li možda posljednje godine proveli na istom mjestu, jesu li više jeli morsku ili kopnenu hranu i slično, kaže voditelj projekta doc. dr. sc. Jure Šućur.
Projekt se tek zahuktava arheološkim istraživanjima, a njihov najvažniji dio, ako to vremenske prilike dopuste, odvijat će se do 10. studenog.