STUDENTSKI PROJEKT Pronašli preko 20 arheoloških lokaliteta na Istu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
»Arheološki krajolik otoka Ista – Archaeo.IST«
Autor: 
Registrirali smo arheološke lokalitete. S obzirom na malu površinu otoka, nismo očekivali toliko lokaliteta. Ist je velik tek oko 10 km2, a zabilježili smo ih oko 20, najviše prapovijesnih, nešto manje antičkih i srednjovjekovnih te novovjekovnih lokaliteta, otkriva Domines Peter
PIO DOMINES PETER
Avantura u kršu

Mladi arheolozi, predvođeni studentom Pijom Dominesom Peterom, istraživali su arheološke lokalitete na otoku Istu. Valja naglasiti da je to prvo sustavno istraživanje, a naši su otoci općenito slabo istraženi, premda bi arheolozima trebali biti itekako privlačni s obzirom na bogatstvo lokaliteta koje, odsječeni od svega, skrivaju.
U skladu s tim, studenti su pokrenuli projekt »Arheološki krajolik otoka Ista – Archaeo.IST« koji financira Sveučilište u Zadru sredstvima namijenjenim za studentske projekte. Započeli su u ožujku ove godine, a riječ je o dugotrajnijem projektu predviđenog trajanja oko dvije, tri godina, a sastojao bi se od triju faza. Razumije se, uvelike će ovisiti o financijskim mogućnostima.

Prva faza istraživanja

Budući da je prva faza istraživanja provedena, razgovarali smo s nositeljem projekta, Pijom Dominesom Peterom, koji nam otkriva kako je počela arheološka avantura, što su vrijedne ruke pronašle i kako je iza kulisa arheološkog pothvata.
Radoznala ekipa sastoji se od studenata Odjela za arheologiju u Zadru, a to su Dominik Kelava, Domagoj Knez, Luka Žarković i Karla Genda te diplomirani arheolozi Domagoj Maurin i Jure Mustać. Maurin i Mustać su svojevrsni mentori koji upućuju studente, posebice oko načina dobivanja dozvola i vođenja samih istraživanja. Dakle, njihovo je iskustvo katalizator provođenja ideja ambicioznih studenata.
Osim toga, Maurin još od studentskih dana planira provođenje ovakvog projekta, premda u širem opsegu, a posebni značaj za njega je ljubav prema rodnome kraju. Međutim, to nije jedini čimbenik, veliku su ulogu odigrali manja površina otoka i želja da doprinesu znanosti.
- Otoci su sami po sebi vrlo privlačni za istraživanje i ideja da to bude otok bazirana je na činjenici da su hrvatski otoci slabo arheološki istraženi. Htjeli smo promijeniti to stanje. S druge strane, odluka da bude baš Ist potaknuta je našom željom da pristupimo otoku cjelovito, a Ist je jedan od manjih otoka zadarskog arhipelaga. Kao takav, zadovoljava sve naše uvjete, započinje priču Domines Peter.

Priče stočara

Provođenju terenskog pregleda prethodio je niz radnji; istraživanje literature o povijesti Ista, analiza kartografskih prikaza i zračnih fotografija te razgovori s mještanima.
- Može se naslutiti iz njihovih priča kada se radi o arheološkom lokalitetu, a kada je riječ o lokalnoj legendi. Najviše smo pričali sa stočarima, njihovi su podaci bili najvjerodostojniji. Njihove priče uključuju toponime, kao i podrijetlo tih toponima, a to ukazuje na arheološke tvorevine, kazuje Domines Peter o priči lokalnog stanovništva kao arheološkom tragu te dodaje da je i to nezaobilazan pristup.
Pandemija koronavirusa ih je usporila pa su krenuli, kako pojednostavljeno tumači Domines Peter, prehodavati svaki pedalj otoka i detaljno bilježiti sve što se smatra arheološkom baštinom krajem rujna. Terenski je pregled trajao osam dana, istraživali su, dokumentirali, fotografirali iz zraka i sad sve to planiraju obraditi i prezentirati široj javnosti.
U kasnijim fazama predviđeno je da se neki od njih, koji pokazuju najviše potencijala na osnovu površinskih nalaza, iskopavaju.
- Registrirali smo arheološke lokalitete. S obzirom na malu površinu otoka, nismo očekivali toliko lokaliteta. Ist je velik tek oko 10 km2, a zabilježili smo ih oko 20, najviše prapovijesnih, nešto manje antičkih i srednjovjekovnih te novovjekovnih lokaliteta, otkriva Domines Peter.

Prezentacija »in situ«

Posebnu pozornost privlači činjenica je otok Ist bez izvora pitke vode, a jasno je da je to preduvjet razvoja civilizacije na određenome prostoru. Također, tijekom antike pomorska ruta uz taj otok nije bila toliko izražena, a upitno je kolika je bila važnost te trase i u prapovijesti.
- Tek treba dokučiti razloge čovjekovog angažmana ovdje. Od 13 prapovijesnih lokaliteta, 10 su tumuli. To su veliki stožasti humci koji su građeni odlaganjem kamena, a podižu iznad groba jednog ili više pokojnika. Odaju počast preminulima, dakle služe kao nadgrobni spomenici, a posebno se ističu svojim izgledom i smještajem u krškom krajoliku. Njihov razmještaj u prostoru također određuje dominantne pozicije. Međutim, ta laka uočljivost predstavlja i otežavajuću okolnost jer su ljudi još od prapovijesti, potaknuti pričama o zakopanom blagu, prekopavali i devastirali tumule te pljačkali sadržaje grobova. Sad je pitanje koliko su sreće imali ti koji su ih prekopavali, tumači Domines Peter očekivanja arheoloških nalaza unutar tumula.
U prezentiranju lokaliteta iznimno je važna komunikacija s lokalnom zajednicom.
- Imamo odličnu suradnju s Udrugom mladih Ist, pokazali su interes i podržali naš projekt. Istog smo mišljenja da bi te lokalitete bilo najbolje prezentirati »in situ«, odnosno u izvornom kontekstu, na mjestu. Za ostvarenje tog cilja potrebno je očistiti te lokalitete, pristupne puteve učiniti prohodnima, postaviti informativne table, a sve se to planira ostvariti usporedno s odvijanjem projekta, govori o konačnom cilju Domines Peter, student druge godine diplomskog studija Odjela za arheologiju.

Aktivni turizam

Tako bi to postao dio turističke kulturne baštine i, u konačnici, održivog razvoja otoka. Doprinijelo bi to i tzv. outdoor turizmu temeljenom na aktivnostima u prirodi koji postaje sve popularniji.
Druga faza projekta predviđena je za 2021. godinu kada bi trebali prezentirati kulturnu baštinu, ali i iskopavati neke lokalitete za koje vjeruju da bi dalo izvrsne rezultate.
Zadovoljni su i sretni zbog rezultata istraživanja na Istu, kao i zbog domaćinstva ljudi na Istu koji su ih objeručke prihvatili i podržali.
- Hrvatska je prepuna arheoloških lokaliteta, posebice otoci i obala, samo treba usmjeriti zanimanje arheologa prema tome. Puno toga čeka da se istraži, prepozna i prezentira, ali nedostaje prave volje i želje, zaključuje mladi arheolog i nastavlja kao financije, konkretno studentima, nisu ogromna prepreka s obzirom na financijsku potporu Sveučilišta.
Također, nada se da će ovaj projekt biti poticaj drugim studentima različitih odjela.

Zaštita lokaliteta

- U konačnici, rezultati ovog terenskog istraživanja poslužit će kao temelj za izradu plana zaštite lokaliteta. To je jedan od ciljeva.
Naš projekt ima edukativni karakter, mi kao studenti stječemo nova iskustva. Drugi je onaj znanstveni, profitirat će i znanost, a treći je podizanje svijesti otočana o uspostavljanju modela zaštite otoka. Postoje moderne prijetnje devastacije, betonizacije što narušava autentičnost otoka. Cilj je sačuvati izvornost otoka! Doduše, Ist nije još narušen, ali valja to preduhitriti, zaključuje Domines Peter.
Arheologija ne uključuje samo rad, zadovoljava radoznalost i uključuje mnoge uzbudljive situacije. Stoga nam je Domines Peter ispričao zanimljivu anegdotu s Ista. Naime, otok je prilično zarastao i divlji pa im se jednog jutra pridružio i vepar. Taj susret je rezultirao skakanjem jednoga od članova ekipe u hladno more, to je bilo jedino rješenje u neugodnom bijegu.
Napominjemo da tijekom istraživanja nije ozlijeđen nijedan arheolog, nijedna divlja ni domaća životinja, a svi iščekujemo nastavak ove arheopriče.


»U konačnici, rezultati ovog terenskog istraživanja poslužit će kao temelj za izradu plana zaštite lokaliteta. To je jedan od ciljeva. Naš projekt ima edukativni karakter, mi kao studenti stječemo nova iskustva. Drugi je onaj znanstveni, profitirat će i znanost, a treći je podizanje svijesti otočana o uspostavljanju modela zaštite otoka. Postoje moderne prijetnje devastacije, betonizacije što narušava autentičnost otoka. Cilj je sačuvati izvornost otoka! Doduše, Ist nije još narušen, ali valja to preduhitriti«
Pio Domines Peter

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)