Zadrani “minijunaci”

Vanjskotrgovinski deficit, što je pokazatelj manje vrijednosti izvezene od uvezene robe, smanjen je, ali, naizgled paradoksalno, time se pokazuje slabost hrvatskog gospodarstva. Zadrani, bez većeg značenja u robnoj razmjeni Hrvatske, ispali su pozitivci jer je najzdraviji rast imao segment izvoza ribe, odnosno ribljih prerađevina, u čemu je jedino bitno značenje Zadarske županije za hrvatski izvoz
Robna razmjena s inozemstvom jedna je od rak-rana hrvatskog gospodarstva koje prije svega nije proizvodno, a u ovom se segmentu otkriva i kao – neizvozno. Kad malo što proizvodiš i nemaš što ponuditi svijetu. Time se oslanjaš na uvoz, što znači da ovdašnja potrošnja otvara radna mjesta – u inozemstvu. Poznato je kako hrvatska robna razmjena u prosjeku rezultira deficitom. Vrijednost robe koju uvozimo uspjevamo pokriti vrijednošću robe koju izvozimo s otprilike 45 posto. Za ostale devize se krpamo vječnim hrvatskim bilančnim “antibioticima”, odnosno turizmom, točnije izvozom usluga, te konačno zaduživanjem.
Državni zavod za statistiku sredio je podatke o odnosu izvoza i uvoza za razdoblje od siječnja do studenoga 2009. godine.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do studenoga 2009. prema privremenim podacima iznosio je 50.602 milijuna kuna. Istodobno je uvoz iznosio 102.989 milijuna kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 52.387 milijuna kuna. Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja do studenoga 2009. iznosio 9.551, uvoz 19.438, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 9.887 milijuna američkih dolara.
U razdoblju od siječnja do studenoga 2009. izvoz je iznosio 6.889, uvoz 14.019, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 7.130 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 49,1%. To je jedna od najboljih bilanci koju smo imali.
Deficit robne razmjene može se smanjiiti, odnosno bilanca popraviti, snaženjem domaće proizvodnje i osvajanjem novih tržišta, dakle ofenzivno. Drugi je način ovaj naš sadašnji da se padom svih gospodarskih aktivnosti smanji izvoz, ali se zbog recesije i nedostatka novca, projekata, ideja…, uvoz smanjuje još i više. Tako prividno poboljšana bilanca i pokrivenost izvoza u porastu s manje od 44 posto na preko 49 posto u stvari ne otkriva snagu, već slabosti hrvatskog gospodarstva. Osim što je to dugotrajno loše, još otkriva da će u idućem razdoblju proizvodnja nastaviti padati (nema između ostalog i uvoza koji bi dovodio do investicijske potrošnje koja bi u končanici povećala proizvodnju).
Dakle, vanjskotrgovinski deficit Hrvatske, za 32 posto manji nego u istom razdoblju 2008., pokazuje slabost, a ne razlog za slavlje.
Izvezli smo 21 posto manje u odnosu na lanjskih 64,02 milijardi kuna, a uvezli 26,4 posto manje nego u jedanaest mjeseci prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom bila je od ovogodišnjeg siječnja do studenog 49,1 posto, dok je u istom razdoblju lani bila 45,8 posto. A tome se na kraju – ne valja radovati.
Sigurno će biti prilike za temeljitije analize svakog od podsegmenata našeg izvoza odnosno uvoza. Nas u Zadarskoj županiji, makar bez bitne uloge u vanjskotrgovinskim kretanjima u zemlji, može radovati što, unatoč istom trendu – padu uvoza većem od izvoza, bilježimo vanjskotrgovinski suficit za oko tri posto. Za toliko su ovdašnje tvrtke manje uvezle nego izvezle. To se naravno odnosi na gospodarstvo, a ne same nas građane jer smo mi obilato, kao i svi ostali, kupovali uvozne robe, ali su ih uvezle tvrtke iz drugih krajeva Hrvatske, a ne Zadarske županije.
Kako Zadarska županija inače ne uzima velik udjel u hrvatskom izvozu roba (oko 200 milijuna dolara maksimalno) ta nas kompletna izvozna struktura ne zanima osim segmenta u kojem je Zadarska županija važna za čitavu državu. To je segment izvoza robe u odjelu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, odnosno izvoz prerađevina od ribe u segmentu prerađivačke industrije.
U tom segmentu Hrvatska za lanjsku godinu ima najbolje pokazatelje, što je kompliment i Zadarskoj županiji.

Rast izvoza u poljoprivredi

Poljoprivreda je svakako najzanimljiviji segment u kojem bilježimo dvije milijarde kuna izvoza u 11 mjeseci uz rast od 45,5 posto. Pri tome je uvoz 2,8 milijardi, uz pad od 17 posto u odnosu na 11 mjeseci lani. Svakako najugodnijem iznenađenju doprinio je segment ribarstva s 500 milijuna kuna izvoza, odnosno rast od 81 posto, uz uvoz manji od 60 milijuna.
Kada su u pitanju zbirni iskazi izvoza ribe i prerađevina od ribe, onda je ukupan izvoz iznio 813 milijuna kuna uz rast 55,5 posto. Ove su godine jedino žitarice rasle više, odnosno 66 posto do 950 milijuna, ali bi valjalo vidjeti koliko je Hrvatsku ta proizvodnja koštala za razliku od ribe u koju odlazi siboličan iznos poticaja u odnosu na ove. Dakle, ribe i morski plodovi donijeli su nam 92 milijuna dolara izvoza, a ukupno ribe i prerađevine 153 milijuna dolara. Navodimo ovo zasebno jer je udjel Zadarske županije u tom segmentu izvoza Hrvatske značajan, za razliku od opće bilance ovog kraja. Naime, Zadarska županija u ukupnom izvozu, odnosno uvozu, Hrvatske vrti se oko jedan posto, dok je u segmentu ribe i prerađevine 50 posto.