Bez rasta od četiri posto, ništa od zapošljavanja

Da bi se počela otvarati nova radna mjesta, trebao bi nam rast od barem 3,5 do 4 posto, i to nekoliko kvartala zaredom, kaže Zdeslav Šantić, koji očekuje daljnji pad zaposlenosti kao i HNB

Dok domaći analitičari u 2011.  predviđaju rast od oko 1,5 posto,  ugledni britanski list “The Economist” smatra da će Hrvatska ekonomija u ovoj godini rasti po stopi od  2 posto. Dok većina naših ekonomista i relevantnih institucija, poput Hrvatske narodne banke, očekuje daljnji rast nezaposlenosti, odnosno daljnji pad broja radnih mjesta, “The Economist” predviđa rast  plaća i pad nezaposlenosti.
Analitičar Splitske banke Zdeslav  Šantić kaže da nije tolika razlika u  tome hoće li rast BDP-a biti 2 posto,  ili 1,5 odnosno 1,6 posto, koliko on  predviđa, no nije mu najjasnije temeljem čega se predviđa rast zaposlenosti. Šantić naime očekuje  daljnji pad zaposlenosti, a isto, podsjeća, očekuje i naša središnja banka,  dok će nezaposlenost, kaže, također  blago porasti, na oko 18-ak posto. 
Nemogući scenarij
– Da će u 2011. kod nas nezaposlenost padati, a plaće rasti, to  nije moguće, jer bi nama trebao rast  BDP-a od barem 3,5 do 4 posto  minimalno, i to nekoliko kvartala  zaredom, da bi se počela otvarati  nova radna mjesta, rezonira Šantić,  dodajući da oni koji predviđaju pad  nezaposlenosti nisu izgleda računali  s time kakav će utjecaj na tržište rada  imati daljnje restrukturiranje, prije  svega u brodograđevnoj i prerađivačkoj industriji. Dodatni gubitak kapaciteta i radnih mjesta  Šantić očekuje prije svega u radno-intenzivnim djelatnostima pa  stoga ne vidi temelja za poboljšanje  situacije na tržištu rada.
Što se tiče nedavne rekonstrukcije  Vlade i doprinosa ekonomiji, Šantić  veli da je Ministarstvu financija u  ovoj godini značajno smanjen prostor za djelovanje jer su izostale  reforme u sektorima koji bi mogli  činiti temelj za bilo kakvu značajniju  promjenu fiskalne politike. Pritom  misli na mirovinski i zdravstveni  sustav, javnu upravu, socijalnu zaštitu, državne subvencije i drugo.
– Nova ministrica financija može tu  učiniti jako malo jer joj je proračun  zadan, a pred izbore ne treba očekivati ni dinamiziranje reformi. Prvi  test u ovoj godini bit će vezan uz  izdavanje obveznice od 750 milijuna  eura na stranom tržištu u relativno  nepovoljnom trenutku, napominje  Šantić. On smatra i da je pitanje  može li se uopće ikakav optimizam  graditi i na rastu od 2 posto jer niti  smo, kaže, zaustavili negativne trendove na tržištu rada, niti rast inoduga, niti smo do sada provodili  mjere koje bi utrle put reformama. U  usporedbi sa svijetom, nama će i uz  takav rast od 2 posto trebati desetljeća da stignemo prosjek zemalja  Europske unije, zaključuje Šantić.
Nije dovoljno
Vladimir Gligorov s Ekonomskog  instituta u Beču kaže da u normalnim okolnostima rast od 2 posto  općenito ne bi trebao korespondirati  s bilo kakvim povećanjem zaposlenosti.
– Ni eventualni rast BDP-a od 2  posto nakon dvogodišnjeg pada od  ukupno 8 ili 9 posto naprosto ne bi  bio dovoljan da se popravi stanje na  tržištu rada. Osobno smatram da je u  Hrvatskoj u 2011. vjerojatnija situacija nekakve stagnacije, a hoće li  to biti pola posto pada ili pola posto  rasta nije previše bitno. Eventualni  novi element mogao bi se vezati uz  trenutno nešto povećani optimizam  u Europi što bi moglo imati pozitivan  efekt na industrijsku proizvodnju,  Znači nešto pozitivno moglo bi se  očekivati sa strane inozemne potražnje mada u Hrvatskoj to ima  ograničeni učinak, obzirom da ekonomija nije izvozno orijentirana. Što  se tiče domaće potražnje, nema  mnogo prostora za njen rast, bez  obzira što je izborna ili predizborna  godina, i što će Vlada vjerojatno  pokušati učiniti nešto na tom planu  da bi bolje prošla na izborima. No,  malo je vjerojatno da bi u tome  mogla uspjeti, smatra Gligorov.

Ljepše lice Vlade

Vezano za nedavnu rekonstrukciju Vlade, Gligorov nije optimist.
– Ne može se sada mnogo učiniti. Mislim da je prvenstveno bila ideja da  se poboljša lice Vlade, da ona bolje izgleda prije izbora. No, bez obzira na to,  ova rekonstrukcija neće imati ni realni ni estetski učinak, zaključuje  Gligorov.