Imovina lopova će puniti državni proračun, a ne džepove građana

Ingrid Antičević-Marinović smatra kako zapljenjena imovina ne bi bila dovoljna za povrat harača narodu jer, kako kaže, pravi kriminalci imovinu ne drže ni na svom imenu niti na imenima članova obitelj
Inicijative jednog od  naaktivnijih zastupnika, šefa Hrvatskih laburista Dragutina Lesara  redovito znatno bolje zvuče ušima  običnih građana nego li njegovih  saborskih kolega. Najnovija inicijativa Laburista – da se od imovine  zapljenjene dužnosnicima koji su se  nazakonito obogatili vrati harač narodu – nije naišla na razumjevanje i  potporu ni vladajućih ni opozicije.
Za šefa Kluba zastupnika HDZ-a  Andriju Hebranga prijedlog je,  kaže, sasvim nelogičan.
– Blokirana imovina može postati  imovina državnog proračuna tek  nakon pravomoćnih presuda, a do  tada će građani već zaboraviti da su  plaćali krizni porez. Svrha je kriznog  poreza bila da se pomogne državi u  određenom trenutku, dok je svrha  oduzimanja imovine kažnjavanje  kriminalaca. Lopovi će puniti državni proračun, a ne džepove građana.  Osim toga sva oduzeta imovina nije  niti tisućiti dio kriznog poreza. Kriznim porezom je prikupljeno 1,6  milijarda kuna, a sva blokirana imovina bivšeg premijera Sanadera  može maksimalno iznositi 30-ak milijuna kuna. Zar bi Lesar građanima  vraćao po 2 kune i 16 lipa poreza? –  ismijava Hebrang inicijativu laburista.
I SDP-ova Ingrid Antičević-Marinović smatra kako zapljenjena  imovina ne bi bila dovoljna za povrat  harača narodu jer, kako kaže, pravi  kriminalci imovinu ne drže ni na  svom imenu niti na imenima članova  obitelji.
– Veći dio prebacuju na sasvim  nepoznate, anonimne osobe koje se  ne mogu tako lako dovesti s njima u  vezu, zato sam ja za bolju prevenciju. Treba dosljedno početi provoditi zakonske odredbe o temeljitoj  provjeri svake transakcije veće od  sto tisuća kuna – kaže Antičević-Marinović. Osim toga, dodaje, Lesarova inicijativa, koliko god dobronamjerna bila, ne pogađa pravi  cilj.
– Povratom harača opet bi najviše  profitirali najbogatiji, a mi mislimo  da novac od oduzete imovine treba  ići najugroženijima, npr. u fond za  nezaposlene ili hendikepirane – zaključuje Antičević-Marinović.
HNS-ov ekonomski stručnjak  Dragan Kovačević ocjenjuje kako su  Lesarovi prijedlozi uvijek na dobrobit naroda, ali je pitanje koliko  su usklađeni sa pravnom državom.
– Ne bih tako olako licitirao, ali  slažem se da je nužno napraviti u  društvu određenu redistribuciju kapitala koji je u zadnjih 20 godina iz  društvenih prešao u privatne ruke –  kaže Kovačević.
Iz Vlade Lesarov prijedlog nisu  željeli ni komentirati.
 

Oduzeto 28 milijuna kuna u 2009. godini

Prema posljednjem izvješću DORH-a, u  2009. godini 40 osoba protiv kojih su  vođeni kazneni postupci ostalo je bez  imovine, te su izrečene još 32 mjere  privremene zabrane raspolaganja imovinom. Oduzeta je imovina ukupno “teška”  28,6 milijuna kuna i 424 tisuće eura.  Zamrznuto je 3,96 milijuna kuna, 80 tisuća  eura, 527 tisuća kuna u pokretninama, 4,4  milijuna u dionicama te osam milijuna u  nekretninama. Samo u jendom slučaju,  kod osumnjičenika u aferi “Dubai” koja je  obrađivala mito i pronevjere u poreznoj  upravi u Zagrebu, okrivljeniku i njegovoj  majci oduzeto je 35 tisuća eura i 3,6  milijuna kuna. Članak 82. kaznenog zakona propisuje, naime, da se imovina  može oduzeti ne samo okrivljenima nego i  članovima njihove obitelji po uspravnoj,  poprečnoj i tazbinskoj vezi.