Oslabio apaurin zvan turizam

Slika korisnika admin
vir_turisti_2
Ivan JAMIČIĆ
Očekuje se i reakcija ili barem komentar iz Ministarstva turizma

Prema preliminarnim podacima HNB-a, bilanca tekućih  transakcija u trećem tromjesečju 2010. zabilježila je uobičajen suficit u iznosu od 1,85  milijardi eura.

 Očekivano, višak na tekućem računu veći je u odnosu  na isto tromjesečje 2009. godine, i to za 58,3 milijuna eura  ili 3,3 posto. Iako je viši nego  prošle godine, suficit je još  uvijek ispod razina zabilježenih prije krize. S obzirom  na rast suficita, udio deficita  bilance plaćanja u BDP-u iznosi 2,76%, što je najniži deficit od četvrtog tromjesečja  2000. godine.

 Negativan račun roba

Već uobičajeno negativan doprinos kretanjima bilance tekućih transakcija došao je s  računa roba čiji deficit iznosi  1,72 milijardi eura. Dakle, riječ  je o klasičnom odnosu vrijednosti uvezenih i izvezenih roba  iz Hrvatske. Sadašnji podatak  kaže kako je to 6,5% manji  deficit nego u trećem tromjesečju prošle godine. Na to su  upućivali podaci o kretanju robne razmjene koji su pokazivali  veći rast robnog izvoza od robnog uvoza tijekom cijele godine  i tome se popravljenom pokazatelju valja nadati i s krajem  četvrtog kvartala, dakle s kompletnom 2010. godinom.

Suficit usluga

Istovremeno, suficit na  računu usluga, odnosno razlika  između prihoda i rashoda od  usluga, iznosio je 3,82 milijardi  eura što je 2,1% više na godišnjoj razini, dakle u odnosu  na devet mjeseci 2009. godine.  Najveći dio prihoda na ovom  računu čine prihodi od putovanja, odnosno turizma koji su  iznosili 3,85 milijardi eura. Iako  su fizički pokazatelji u turizmu  pokazivali veći broj dolazaka i  noćenja stranih turista u središnjoj sezoni, a zabilježen je i  rast u trgovini na malo, potrošnja turista se zapravo smanjila u odnosu na treće tromjesečje 2009. godine za 1,2 posto. Time su potvrdu svojih jadikovanja dobili i ugostitelji,  poglavito obrtnici koji su na to  upozoravali i u jeku sezone i  optimizma brojki.

Posljednji put je potrošnja  inozemnih gostiju u najznačajnijem dijelu turističke sezone  bila na nižoj razini u dalekoj  2004. godini. Donekle iznenađujući pad potrošnje stranih  turista uz istovremeni rast broja  dolazaka i noćenja pokazuje da  su turisti iz razvijenih europskih zemalja iz kojih dolazi najveći broj turista (Njemačka,  Slovenija, Austrija, Italija) prilagodili potrošnju uvjetima krize, dakle ne odustaju od odmora, ali i na njemu štede.

Ostalo

Manjak na računu dohotka  iznosio je 531,3 milijuna eura,  odnosno bio je 49,2% veći nego  u istom tromjesečju 2009. zahvaljujući rastu rashoda, što je  zasigurno dijelom posljedica  rasta troškova servisiranja inozemnog duga.

Ostvarenom suficitu bilance  plaćanja u trećem tromjesečju  još je pridonio rast suficita na  računu tekućih transfera od  14,4% u odnosu na treće tromjesečje 2009. godine. Na računu  kapitalnih i financijskih transakcija vidljiv je nastavak pada  izravnih inozemnih ulaganja u  Hrvatsku, koja su u trećem  tromjesečju iznosila 453,4 milijuna eura (38,6% manje u odnosu na isto tromjesečje 2009.  godine). U prva tri tromjesečja  ove godine ukupna izravna inozemna ulaganja iznosila su 1,2  milijardi eura, što je 30,8% manje u odnosu na isto razdoblje  2009. godine. S obzirom da  očekujemo pad BDP-a u ovoj  godini u odnosu na prošlu,  očekujemo smanjenje udjela  deficita bilance plaćanja u  BDP-u, koji bi na kraju godine  trebao iznositi oko 3 posto, navode u svom komentaru RBA  analitičari.

Umjesto zaključka

Očekujemo da će iz Ministarstva turizma ipak doći do  reakcije, pokušaja pojašnjenja,  ako ne djelomičnog demantija  ovakvih pokazatelja. Naime, s  najvećim se iščekivanjem čekala  upravo ova objava Hrvatske narodne banke. Primjedbe će se  uvijek moći dati. Naime, postoji  različitost metodologija iz kojih  je moguće dobiti različite podatke i procjene o stvarnim  prihodima od turizma. Prihod  od turizma HNB izračunava  kombinirajući metodologiju  državne statistike od koje se  uzima broj turista i noćenja. Na  nju se metodom ankete putem  agencija radi približan izračun  potrošnje po gostima, a on  množi s brojem gostiju odnosno  noćenja.

 Državni zavod za statistiku  vodi turizam odnosno turističke  statistike u dva odjeljka. Jedan  je recimo "čisti" turizam kojeg  statističari određuju kao - komercijalni turizam. No, državna  statistika ima i odjeljak turizam  u nekomercijalnim objektima  koji je sve samo ne zanemariv.  Uobičajeno je pod tim smatrati  odmaranje vlasnika vikendica,  apartmana, stanova, nasljeđenih obiteljskih kuća i slično  u svojim objektima. No, na više  milijuna na taj način upisanih  noćenja vidljivo je da je udjel  stranaca već prilično velik.  Osim toga, ono što bi upućivalo  da nije riječ o samo nekomercijalnom poslu je činjenica da  među tim nekomercijalnim  noćenjima i turistima ima gotovo 50 posto njih koji boravišnu pristojbu ne plaćaju  paušalno već po noćenju. Vlasnici vikendica (kad se prijavljuju, što i nije prečesto) plaćaju  paušal, a ne po noćenju.

Enigma pada

Za takve moguće primjedbe  polazište će dio turističkog  sektora naći i u ovdje spomenutoj činjenici viška  noćenja i gostiju, rasta potrošnje u trgovini na malo, rastu prihoda u ugostiteljstvu  itd.

Konačno činjenica da stranci koji su vlasnici apartmana,  kuća i stanova na našoj obali  ovdje dolaze i borave znači i da  ostavljaju novac u svim drugim  vidovima potrošnje izvan samog plaćanja smještaja te zaslužuju biti obuhvaćeni statistikom. No, naravno da s ovakvim našim primjedbama uvijek može odgovoriti snažnim  kontraargumentom - zašto sve  to nije smetalo do 2007. godine?!

Bilo kako bilo turizam ostaje trajni hrvatski "apaurin".

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno