Polančec ispada iz slučaja TLM, optužnica Sanaderu?

Kako smatra USKOK, ključne detalje o uvjetima isporuke električne energije mostarskom Aluminiju na dva je sastanka u rujnu i prosincu 2006. godine uglavio osobno bivši premijer

Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec na najboljem je putu da uopće ne bude optužen u slučaju HEP-TLM, u kojem USKOK treba podignuti optužnicu u roku od idućih petnaestak dana. USKOK je, naime, obustavio progon Polančeca po većini optužbi iz istražnog naloga, kao i protiv bivšeg direktora TLM-a Ivana Koštana. Istraga bi, međutim, u svom finalu mogla biti proširena i na bivšeg premijera Ivu Sanadera.
Zbog obustava protiv Polančeca i Koštana, za štetu od više od 600 milijuna kuna trenutno je okrivljen tek bivši predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak, koji je jučer ujutro posjetio USKOK radi pregledavanja spisa. No, razlozi za obustavu istrage protiv Polančeca i Koštana nalaze se i u dokazima koji terete Sanadera. To znači da je Sanader u opasnosti od nove optužnice jer proširenja u samom “cajtnotu” istraga obično rezultiraju i optužnicama, kako se nedavno dogodilo HDZ-u i Ratku Mačeku u slučaju crnih fondova.
Diktat politike
Kako smo neslužbeno doznali, USKOK je u svojoj istrazi zaključio da je odluka o privatizaciji TLM-a, s ciljem očuvanja radnih mjesta na šibenskom području i spašavanja dugogodišnjeg državnog gubitaša, bila informirana i adekvatno raspravljena politička odluka. Međutim, odluka o cijenama pod kojima će HEP isporučivati električnu energiju aluminijašima, smatra USKOK, nije bila takva, već je bila rezultat diktata politike, točnije bivšeg premijera Ive Sanadera.
Kako smatra USKOK, ključne detalje o uvjetima isporuke električne energije mostarskom Aluminiju na dva je sastanka u rujnu i prosincu 2006. godine uglavio osobno bivši premijer. Štoviše, prema obranama Polančeca, Koštana i Mravka, tadašnji premijer bio je već na prvom sastanku u rujnu 2006. godine jasno upoznat da je HEP-u neprihvatljivo dugoročno isporučivati energiju ispod tržišnih cijena, kako su to tražili iz mostarskog Aluminija. Sanader je na tom sastanku zadužio TLM, Aluminij i HEP da nađu rješenje.
Londonsko tržište
Na sastanku u prosincu 2006. godine, sazvanom jer nikakvo rješenje nije nađeno, Mravak je još jednom izložio da će HEP pretrpjeti gubitak ako bude isporučivao energiju po Aluminijevim uvjetima. No, Sanader je taj sastanak okončao zaduživši tadašnjeg člana Nadzornog odbora HEP-a Krešimira Ćosića za koordinaciju oko sklapanja ugovora te zaključkom da će cijena energije biti formulom vezana uz cijenu aluminija na londonskom tržištu. A upravo je to bio uvjet kojeg je postavljao Mijo Brajković iz mostarskog Aluminija.
O ta dva sastanka Polančec, Mravak i Koštan prilično su suglasni u svojim obranama, a o njima postoje i zabilješke koje je tijekom sastanaka sačinio osobno Ivan Koštan. Zanimljivo je da je HEP ipak pokušao zaštititi svoje interese, pa je u nacrt ugovora ugradio zaštitne klauzule prema cijeni aluminija, no, kako tvrdi Mravak, te su klauzule brisane nakon intervencije Krešimira Ćosića. A iako nije bilo zaštitnih klauzula, Nadzornom odboru i Upravi Mravak je u materijalima prikazao da su ugovori u interesu HEP-a.

S Daimlerom pregovarao 2004.

Mravak je, kako je ispričao USKOK-u, u vezi tog posla osjećao konstantan pritisak, jer je priča oko Aluminija Mostar počela još 2004. godine. Tada je od tadašnjih članova Vlade Andrije Hebranga i Branka Vukelića dobio informacije da bivši premijer Sanader osobno pregovara s Daimlerovom tvrtkom Debis oko isporuka energije mostarskom aluminijašu.