Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

Sportaši su opet donijeli puno više nego što su dobili

05.01.2020. 17:45


Prošla godina donijela je još jednu potvrdu da su hrvatski sportaši svojevrsni fenomeni, kada se u obzir uzmu skromne svote koje su uložene i njihov razvoj. Naime, od 1. siječnja 2019., u Lijepu našu su stigle 287 medalja s velikih natjecanja u raznim dobnim kategorijama, što znači da je Hrvatska, u odnosu na broj stanovnika, nevjerojatno uspješna u sportu. Dodatnu vrijednost ostvarenim rezultatima daje ulazak u godinu održavanja Olimpijskih igra za Tokio. Hrvatska trenutačno ima 125 kandidata za nastup na najvećoj sportskoj priredbi na svijetu, s time da ta brojka još nije konačna. Najvažnije je istaknuti da ovom trenutku postoje 23 sigurna putnika za Tokio. Naravno, nisu svi bili na tako visokoj razini. Na primjer, košarkaška reprezentacija zapela je kvalifikacijama za SP i pala je jako nisko, ali ima priliku za popravni ispit u lipnju kada se u Splitu igra kvalifikacijski turnir za OI. Budući da će tada na raspolaganju biti svi najbolji igrači iz NBA lige, može se reći da postoji prostor za optimizam.


Olimpijske igre
Rukometaši će, pak, svoj trasu za put prema Tokiju tražiti na skorašnjem Europskom prvenstvu. Izabranici Line Červara mogli su srediti vizu za Olimpijske igre početkom ove godine, na Svjetskom prvenstvu, no skupo ih je koštao poraz u srazu s Brazilom.


KOŠARKA
Nisu svi u 2019. bili na visokoj razini. Na primjer, košarkaška reprezentacija zapela je u kvalifikacijama za SP i pala je jako nisko
Vaterpolisti su 2019. zaključili s tri kolajne. Preciznije, bili su srebrni na završnim turnirima Eurokupa i Svjetske lige, dok su se na Svjetskom prvenstvu okitili broncom. Ta dostignuća još jednom su potvrdila da hrvatski vaterpolo predstavlja konstantnu vrijednost u međunarodnoj konkurenciji.
Isto se može reći i za nogomet. Reprezentacija je trijumfalno zaključila kvalifikacije za EURO, iako je na tom putu bilo i nepredviđenih posrtaja. No, Zlatko Dalić i njegovi štićenici pokazali su autoritet svjetskih viceprvaka kada je bilo to najpotrebnije. Povrh toga, Dinamo je hrvatskom klupskom nogometu donio proljeće u Europi nakon skoro dva desetljeća čekanja, a ove jeseni je bio vrlo dobar u Ligi prvaka.




Srbić i Sinkovići
Kada su u pitanju pojedinačni sportovi, u prvi plan su opet izbili Sandra Perković, Tin Srbić, te braća Sinković. Sandra se na Svjetskom prvenstvu u Dohi okitila brončanom medaljom, čime je po tko zna koji put pokazala da pripada krugu legendi ženskog bacanja diska.
Srbić je, pak, osvojio srebrno odličje na globalnoj smotri u Stuttgart, i to s ozlijeđenim zapešćem, izborivši plasman na Olimpijske igre. Veslači Valent i Martin Sinković su osvojili svjetsko i europsko zlato u dvojcu bez kormilara, te osigurali olimpijsku vizu.
Na početku spomenutih 287 medalja jasno govori da navedeno ni izbliza nisu svi uspjesi hrvatskih sportaša u godini na izmaku. U svim sportovima bilo je puno odličnih rezultat, no da bi ih se sve nabrojalo trebalo bi imati zasebno izdanje novina. U ovoj priči ipak je najvažnije da hrvatski sport i dalje drži visoku razinu, unatoč maćehinskom odnosu onih na visokim pozicijama, koji vole pozirati uz uspješne sportaše i tapšati ih po ramenima, dok daju prazna obećanja.


Sportaši s invalidi-tetom osvojili 46 medalja
Ova godina bila je sjajna i za sportaše s invaliditetom, koji su uspjeli osvojiti 46 medalja na velikim natjecanjima. Povrh toga, postavili su dva svjetska i tri europska rekorda. Najsvježiji uspjesi su iz prošlog tjedna, kada je Rea Hraski osvojila dvije skijaške bronce na Zimskim olimpijskim igrama za gluhe u Italiji.
Plivač Dino Sinovčić je na Svjetskom prvenstvu u Londonu stigao do zlata na 100 metara leđno, a atletičari su na globalnoj smotri u Dubaiju osvojili četiri medalje. Miljenko Vučić bio je srebrni u bacanju kugle, a broncama su se okitili Mikela Ristovski u skoku u dalj, Matija Sloup u bacanju kugle i Ivan Katanušić u bacanju diska. Potonja dvojica godinu su obilježila i dalekim hicima za anale. Naime, Sloup je, u kategoriji bacača diska niskog rasta, dva puta rušio svjetski rekord puta u bacanju diska. Katanušić je, pak, u kategoriji bacača diska s podkoljeničnom amputacijom, u tri navrata podizao razinu europskog rekorda.