Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Ćorić: Kućica nema za sve, pođite u dvorane i vojarne

05.01.2021. 09:04


Upravljanje saniranjem šteta nakon razornog potresa na Baniji, ali i obnovom koja bi trebala uslijediti nakon toga, preuzima potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved. To znači da puno odgovornosti za ono što će se na terenu događati, sedam dana nakon što je potres pogodio Sisačko-moslavačku županiju, ali i dijelove Zagrebačke i Karlovačke županije, odsad ima Vlada. Preduvjet za to bila je jučerašnja odluka Vlade o proglašenju katastrofe za Sisačko-moslavačku te dijelove Zagrebačke i Karlovačke županije pogođene potresom.
I jučer ujutro nešto prije osam sati Petrinju je pogodio novi potres magnitude 4,2 po Richteru koji se osjetio u središnjoj Hrvatskoj. Nekoliko sati iza toga, i šest dana nakon najjačeg potresa od 6,2 po Richteru, Vlada je na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite proglasila katastrofu i to na prijedlog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, a odlučeno je da će taj Stožer voditi Medved. Zakon predviđa da u situacijama kad se proglasi katastrofa rukovođenje radom Stožera civilne zaštite preuzima predsjednik Vlade ili, po njegovom ovlaštenju, član Vlade ili načelnik Stožera civilne zaštite. Premijer Andrej Plenković objasnio je da su u Vladi zaključili da posla oko saniranja šteta potresa i obnove ima toliko da će stožerom na tom zadatku upravljati Medved, dok će Božinović i dalje biti zadužen za onaj dio koji se tiče koronavirusa ili neke nove krize. U novi stožer će biti uključeni predstavnici svih resora, a Medvedovi zamjenici bit će potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar državne imovine i graditeljstva Darko Horvat.


Krizno upravljanje
Ministar Medved obećao je da će se svi maksimalno angažirati kako bi se zbrinuli ljudi koji nemaju krov nad glavom i što prije ublažile posljedice katastrofalnog potresa.
Kasnije je Plenković na konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje je li ovim Vlada preuzela odgovornost za upravljene krizom, te kako će izgledati nova struktura zapovijedanja ne terenu, kazao da Vlada ima zadaću preuzeti odgovornost i pomoći onima koje je katastrofa pogodila. Osnivanjem Stožera, pojasnio je, osnažuje se koordinacija na terenu.
– Na vrhu piramide je Tomo Medved, glavni čovjek za koordinaciju svih aktivnosti na područjima pogođenim potresima. On je glavni i odgovorni. Sve što Zakon o sustavu civilne zaštite podrazumijeva po pitanju ovlasti primjenjuje se jednako na Medveda, kao što to inače ima Božinović. Sve službe na terenu će biti u tijesnoj koordinaciji s Medvedom, a on će biti u dijalogu sa županijama i lokalnim vlastima, pojasnio je Plenković.
Pojasnio je da se time uspostavlja krizno upravljanje te da će nakon prve faze uklanjanja i saniranja šteta, uslijediti i druga faza obnove za koje Vlada već nastoji iznaći zakonska rješenja i novac. Tako se planira izmijeniti zakon o obnovi Zagreba i Zagrebačke te Krapinsko-zagorske županije kako bi se nadležnosti Fonda za obnovu proširile i na Baniju.


Gdje su kućice
Na pitanje planira li Hrvatska neku donatorsku konferenciju za prikupljanje novca za obnovu, s obzirom na to da HGK procjenjuje štetu u potresima u Zagrebu i na Banijii na sto milijardi kuna, premijer je odgovorio da će Hrvatska ipak tek precizno procijeniti štetu i da će onda ponovo tražiti pomoć iz Fonda solidarnosti, te da se donatorske konferencije ne organiziraju za države EU-a, ali da postoji volja u brojnim članicama da pomognu, pa će se to eventualno dogovarati bilateralno.
No, dok se u obnovu ne krene, ostaje najvažnije pitanje kako na terenu zbrinuti ljude koji ne žele ići u organizirani smještaj po dvoranama, hotelima i vojarnama i traže kontejnere za stanovanje kako bi ostali uz svoje kuće i poljoprivredna imaju, posebice oni koji imaju stoku.
Prilično iskren po tom pitanju bio je jučer ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji je apelirao na građane čiji su domovi stradali u potresu da, s obzirom na hladnoću, prijeđu u organizirani smještaj, jer nije realno očekivati da će država za tjedan dana nabaviti 1500 kontejnera. Iznio je podatak da Robne zalihe raspolažu s 298 kontejnera koji su od ožujka prošle godine raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj, od čega 201 pri bolnicama za potrebe testiranja na COVID-19, 76 kontejnera dodijeljeno je na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije zbog potresa u ožujku, a preostali broj, odnosno 21 kontejner, upotrebljen je na području Petrinje, odnosno Sisačko-moslavačke županije u proteklim danima.




Dodatna nabavka
Ravnateljstvo za robne zalihe, naveo je Ćorić, 22. prosinca je pokrenulo nabavku dodatnih kontejnera i taj 41 kontejner će do kraja ovog tjedna biti na području Sisačko-moslavačke županije. Dodao je da u normalnim okolnostima, s 300 i nešto kontejnera svaka država zatvara svoje potrebe, ali je napomenuo da se u koordinaciji s domaćim proizvođačima, točnije tri tvrtke, pokušava nabaviti dodatan broj kontejnera. On je siguran da ne postoji država karakteristika Hrvatske, u smislu broja stanovnika, koja raspolaže sa zalihama kontejnera za koje se sada iskazuje broj, a govori se o tisuću i pol.
– Nabavka 1000 ili 1500 stambenih kućica, odnosno kontejnera, u roku od sedam dana nije moguća i to je neobjektivno očekivati. Molim građane da, s obzirom i na sve hladnije vrijeme, iskoriste mogućnosti organiziranog smještaja, gdje je toplije, i da tamo borave. Najgora moguća opcija je spavati i smrzavati se u automobilu, kazao je Ćorić, napominjući i da će obnova trajati neko vrijeme i da neće biti gotova preko noći.
 


EU obnavlja dvije tisuće kuća


Ministar graditeljstva Darko Horvat rekao je jučer da je za sada neuporabljivom procijenjena 1.801 zgrada. Ministarstvo je do nedjelje navečer zaprimilo 13.686 prijava za pregled zgrada, a obavljena su 4.055 pregleda objekata, pri čemu je konstatirano da 1.801 kuća ili zgrada nije za uporabu, od čega 800 trajno, a 1.001 privremeno. Horvat je otkrio i to da je iz Europske komisije stigla suglasnost da se dio sredstava iz Fonda solidarnosti od 5,1 milijardu kuna namijenjenih prije svega sanaciji šteta u Gradu Zagrebu, 100 milijuna eura iz postojećeg europskog proračunana za razdoblje do 2021. godine preusmjeri na obnovu kuća. Procjena je da bi se tako moglo obnoviti oko dvije tisuće kuća.