Sačuvati lingvističku arbanašku oazu

Oduvijek se govorilo da Arbanasi govore tri jezika – hrvatski, talijanski i arbanaški, međutim, kako vrijeme ide, djeca sve manje govore arbanaški. On se polako počeo zapostavljati. Upravo zbog toga smo odlučili napraviti nešto čime ćemo održati naš govor, rekao je Enio Grdović, predsjednik Društva zadarskih Arbanasa
Društvo zadarskih Arbanasa započelo je s upisom svih zainteresiranih za očuvanje govora zadarskih Arbanasa u registar za očuvanje tog govora.
– Ideja vodilja i glavni moto zbog kojeg radimo sve ovo jest da mi ne budemo ta generacija na kojoj će se prekinuti tradicija zadarskih Arbanasa. Zato pozivamo sve zainteresirane osobe, kao i cijele obitelji, koje zanima učenje, proučavanje i usavršavanje govora zadarskih Arbanasa da nam se jave i da se upišu u registar osoba i obitelji za očuvanje tog govora. Prilikom učenja i proučavanja govora služit ćemo se onim što je napisao dr. Kruno Krstić u “Rječniku govora zadarskih Arbanasa”, rekao je Enio Grdović, predsjednik Društva zadarskih Arbanasa. Dodao je da se upis vrši svakog ponedjeljka od 17 do 18 sati u sjedištu Društva u Ulici nadbiskupa Vicka Zmajevića 12A, u novoobnovljenoj zgradi Gradske knjižnice u Arbanasima.
Grdović je objasnio da je ideja o osnivanju ovog registra jedna od dugotrajnijih koja se pojavila u Društvu pa su zato odlučili osnovati prvi registar svih zainteresiranih, a potom krenuti u rad vezan uz očuvanje govora.
– Pozivamo sve građane i sve uzraste koji žele naučiti nešto o našem govoru i koji ga žele sačuvati da nam se jave. Bitno je da imaju volju i želju za učenjem. Oduvijek se govorilo da Arbanasi govore tri jezika – hrvatski, talijanski i arbanaški, međutim, kako vrijeme ide, djeca sve manje govore arbanaški. On se polako počeo zapostavljati. Upravo zbog toga smo odlučili napraviti nešto čime ćemo održati naš govor koji je svojstvena lingvistička oaza i mislim da postoji i interes na razini Hrvatske za sačuvanjem našeg govora, objasnio je Grdović.
Prvi korak prema cilju očuvanja govora zadarskih Arbanasa jest osnivanje registra onih koji ga žele naučiti i tako sačuvati. Nakon toga će započeti s učenjem govora, potom s pisanjem, a kasnije bi ga protkali glazbom i slikom.
– Važno je prilagoditi učenje i najmlađoj djeci tako da s učenjem počnu već od predškolske dobi. U većini slučajeva naš se govor sačuvao u obitelji tako da su ga roditelji prenosili na svoju djecu, a oni su ga potom prenosili dalje, a mi sad pokušavamo nastaviti taj niz, zaključio je Grdović.