Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Režu lozu i zbrajaju koliko im duguje Badel

04.02.2011. 23:00
Režu lozu i zbrajaju koliko im duguje Badel


Mi imamo problema s naplatom od Badela, odnosno Benkovačke vinarije. Duguju nam novce od berbe 2009. godine i lanjske berbe te je pitanje kada će platiti. Kada je takva situacija, nema se čovjek volje baviti ičim pa nije ni čudo što neki zapuštaju svoje vinograde ovdje u Nadinu, kaže Milan Vrsaljko iz Nadina


Nakon što je na blagdan Sv. Vinka u  Stankovcima označen početak rezidbe, vinogradari Zadarske  županije započeli su s provođenjem ove važne agrotehničke mjere. Rezidbom se  jednogodišnje rozge prikraćuju na određenu dužinu,  određeni broj pupova radi  povećanja rodnosti. Koliko  će se pupova ostaviti, ne ovisi  samo o načinu rezidbe nego  o sorti, uzgojnim obliku, klimatološkim uvjetima, agrotehnici. Većina naših vinogradara svoja znanja o rezidbi dobilo je još u djetinjstvu od svojih očeva i  djedova, koja su zatim usavršili tijekom godina. Ipak  bez obzira na to savjet struke  uvijek dobro dođe, a njega je  uvijek spreman dati viši  stručni savjetnik pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori,  nekadašnjem Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu Zvonimir  Vlatković. Početak rezidbe  prava je prilika da se malo  popriča s vinogradarima, da  kažu svoje ideje za budućnost, iznesu glavne probleme  koji ih muče.
Nadinski grenach
Ivu i Milana Vrsaljka ni  bura nije zaustavila da nastave s rezidbom u Nadinskom  blatu. Na repertoaru je vinograd podignut davne 1972.  godina, sorta grenach koja je  tijekom vremena postala simbol Nadinskom blata. Grenach se pokazao jako dobar  ovdje u Nadinskom blatu,  može se podizati bez armature, uz kolac i nije osjetljiv na buru. Mile kaže da  je njegov vinograd u najboljim godinama, baš za voditi ljubav, odgovarajući na  pitanje je li puno za jedan  vinograd trideset i osam godina. I stvarno iz zemlje  izlaze orijaški čokoti koji bez  problema ponose veći broj  pupova i daju dobar rod  kojim se kompenziraju oni  čokoti koji su s godinama  izvađeni. Ipak za dobru kondiciju svog starog vinograda  najzaslužniji je njegov gazda  koji je i podignuo jedan dio  mladog vinograda na djelu  svoje 2,5 hektarske parcele u  Nadinu tako da sada ima  ukupno 10.000 čokota.
– Kako je krenulo u budućnosti će biti isplativije  saditi kapulu nego baviti se  vinogradom. Brzo i lako se  proda i dobiješ novce. Mi  imamo problema s isplatom  sredstava od Badela, odnosno Benkovačke vinarije. Duguju nam novac od berbe  2009. godine i lanjske berbe  te je pitanje kada će platiti.  Kada je takva situacija nema  se čovjek volje baviti ičim pa  nije ni čudo što neki zapuštaju svoje vinograde ovdje  u Nadinu. Mi imamo po 2,5  hektra i to je dovoljno za  preživljavanje. Recimo, da se  zaradi za normalan život,  trebalo bi imati i pet hektara,  kaže Milan Vrsaljko i dodaje:
– Ipak za takvu površinu  treba imati mehanizaciju. Ja  imam stari traktor, fergunson, kako ga mi popularno  zovemo. Kako ću kupiti novi  kad ja prodam svoje grožđe  prodam, a ne dobijem novce.  Srećom sam radio na Boriku  u turizmu pa znam nešto  ljudi kojima prodam malo  grožđa. Bez toga bi bilo  teško.
I njegov susjed Ive Vrsaljko je u istoj situaciji i žali  se na vinariju u Benkovcu  koja je u Badelovu vlasništvu.
Njih dvoje nisu samo dobri  vinogradari nego i vinari, što  je ocijenio sam Vlatković  probajući njihova bijela i crna  vina.
Budućnost u turizmu
Jadran Baković iz Banjevaca ima 3.500 panja babića,  plavine i merlota. Njegova  puća nalazi se odmah uz  Križni put koji vodi prema  najljepšem vidikovcu u Zadarskoj županiji, Kamenjaku  u Parku priride Vransko jezero.
– Merlotom nisam baš zadovoljan, bolji su mi moji  babić i plavina. Za mene su  naše sorte najbolje i kada  budem podizao novi vinograd samo ću se njima okrenuti, kaže Baković.
Vlatković dodaje da se  naše i strane, pretežno francuske introducirane sorte razlikuju i u načine rezidbe.
– Kod naših sorti poput  babića, plavine, maraštine rodni pupovi su bazalni, a kod  nekih introduciranih sorti  kao što su cabernet franc,  cabernet sauvignon, chardonnay od petog pupa pa nadalje  su najbolji koeficijenti rodnosti. No glavno fiziološko  pravilo da je jednogodišnja  rozga uvijek rodna na dvogodišnjoj, kaže Vlatković i  nastavlja:
– Ovdje imamo uzgojni  oblik dvokraki kordonac koji  je najčešći. Imamo dva kraka  i na svakom se nalaze četiri  glave na koje se nalaze dva  pupa i krmelj. Za njega je  optimalno četrnaest pupova  zajedno sa sljepićima.
Baković zajedno sa suprugom Divnom drži pravo  seosko gospodarstvo. Uzgajaju tuke, zečeve, prasce. Divna radi razne likere i rakije.  Jadran je napravio minisušaru gdje suši pršute i  druge mesne delicije i salame  koje sam sprema. Suši i  drugima pršut po simboličnoj  cijeni od deset kuna po kilogramu. Kaže da je dobro  što je njihova kuća smještena  blizu puta za Kamenjak jer se  uvijek nešto proda brojnim  turistima koji i dolaze na  njegovo imanje. Na ovom  primjeru se vidi da polako na  naplatu dolazi rad svih onih  koji su projektom Kamenjak i  drugima nastojali dovući turiste s mora u Ravne kotare.  Gost kad se odvoji od plaže  će nešto pogledati, ali i nešto  pojesti i popiti samo mu to  netko treba ponuditi.
– Najvažnije je biti pošten  prema ljudima, kad dođu da  dobro pojedu i napiju se i ne  ih sad gledati oderati. Kad  Nijemca jednom prevariš on  ti više nikada neće doći.  Napravio bih i ja nešto više  ovdje na imanju, ali danas su  nesigurna vremena. Dignete  kredit i ne možete ga otplaćivati pa gdje ste onda,  kaže Jadran Baković.
U njegovim riječima sadržana je filozofija svih naših  ravnokotarskih težaka. Njima  nije teško raditi, rizati lozu  po najvećoj buri, oni su  pošteni i korektni i nadasve  oprezni da ne ugroze svoju i  egzistenciju najbližih.


Dezinfekcija alata




Prije rezidbe treba se opremiti vinogradarskim škarama i za rezidbu u  starijim vinogradima vinogradarskom pilom.
– Pravilo je da alat dezinficiramo sedamdeset postotnim alkoholom.  To je važno zbog viroza, bakterijskog raka, eske, fitoplazme, znači nekih  bolesti koje se mogu prenijeti škarama, kaže Vlatković.