Ja to radim s velikom ljubavlju i zaljubljenik sam u to, educirao sam se i idem i po svjetskim sajmovima, primjenjujem vrhunsku tehnologiju jer bez prave tehnologije nema rezultata, ali i sirovina mora biti vrhunska. Taj spoj sirovine i vrhunska tehnologija, tu je zagarantiran uspjeh da ćete imati kakvoću vrhunskih vina, naglasio je Stanko Čačić
Nedavno održana manifestacija 14. degustacija vina Sjeverne Dalmacije Vinkovo 2011. u Stankovcima, donijela je mnoge pomake u vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji na području Zadarske i Šibensko-kninske županije. Kao i na svim ovakvim vinskim manifestacijama, proglašeni su i pobjednici u glavnim kategorijama za vina na tržištu i vina u procesu proizvodnje, koji su ove godine prvi put ocjenjivani u skladu s Međunarodnim pravilnikom o ocjenjivanju vina.
Šampionsku titulu u kategoriji crnih vina u procesu proizvodnje osvojio je Stanko Čačić iz Stankovaca za kupažu koja se, kako nam je kazao, sastojala od merlota, cabeneta sauvignona i malo postotka syraha, koji su uzgojeni na stankovačkom području.
Zlato do zlata
– To su domaći vinogradi iz ovdašnjeg stankovačkog vinogorja. To nisu velike površine jer ja mali vinogradar i vinar, odnosno podrumar. Bavim se ovim poslom više iz ljubavi u svoje slobodno vrijeme. Sada sam u mirovini i posvećujem se svojim vinogradima. Imam tri vinograda i onda ih tetošim, mazim, pazim, kazao nam je Stanko Čačić koji i prije ove šampionske titule na ovogodišnjem Vinkovu, osvajao mnoga priznanja za svoje vino, kako crno, tako i bijelo.
– Posvetio sam se i podrumarstvu, u podrumarstvu sam već godinama i postižem značajne rezultate na natjecanjima i izvan Zadarske županije. Na posljednjoj sam tako Sabatini osvojio zlato i srebro, a isto tako i u Polači na posljednjoj manifestaciji-degustaciji Vincro 2010., gdje sam za isto ovo vino osvojio zlato, a i u Stankovcima sam s bijelim vinom bio dobro plasiran, odmah do zlata, istaknuo je Čačić koji kaže da nema problema s prodajom vina na tržištu, a dobar dio utroši i u domaćinstvu.
– Ja i nemam neke velike količine za prodaju. Više je to za domaćinstvo. A ono malo što bude viškova to prodam, uglavnom po pristupačnoj cijeni jer ne volim nabijati cijene niti malo. Prodajem tu u kući, nekad i punim boce sam, napravio sam i svoje etiketice, a prodajem uglavnom onako u rinfuzi. Kako se kaže, prodaja na kućnom pragu. Ljudi dođu, uzmu deset, dvadeset litara, a neki i stotinjak, kaže Stanko Čačić koji je s ovim oblikom proizvodnje zadovoljan.
Vrhunska sirovina i tehnologija
– Ja sam vam već u godinama, tako da nemam neke planove da bih se širio i slično, nego ću se zadržati na ovom dok budem mogao ovako raditi. Hoće li tko od mojih mlađih nastaviti, to zasad ne znam i ne mogu o tome ništa reći, ali uglavnom ja to radim s velikom ljubavlju i zaljubljenik sam u to, educirao sam se i idem i po svjetskim sajmovima, primjenjujem vrhunsku tehnologiju jer bez prave tehnologije nema rezultata, ali i sirovina mora biti vrhunska. Taj spoj sirovine i vrhunska tehnologija, tu je zagarantiran uspjeh da ćete imati kakvoću vrhunskih vina, naglasio je Stanko Čačić iz Stankovaca.
Prijeti li nam “kriza punih bačava”
Ovogodišnje Vinkovo u Stankovcima održavalo se pod geslom “Znanje+kvaliteta=tržište”. Opća je ocjena i organizatora i stručnjaka da se na postizanju kvalitete učinilo mnogo i da se vina Sjeverne Dalmacije pa tako i sa zadarskoga područja mogu pohvaliti često o iznimnom kakvoćom o čemu svjedoče i nagrade na vinskim manifestacijama izvan županije. No, kako je istaknuo i načelnik općine Stankovci, sljedeći korak na kojem se mora raditi je tržište.
– Cilj je da ta vina, naših, domaćih proizvođača stignu na tržište, da stignu u restorane i markete i dalje. Jer cijela ova priča nema smisla ako oni ne budu mogli plasirati svoja vina i ako im se ne pomogne da ih plasiraju, ističe Baradić.
Proboj na tržište svakako će biti veliki sljedeći izazov za vinare Zadarske županije u kojem će se uz kvalitetno vino morati poraditi i na ostalim elementima koji su u trženju vina neizbježni. Neki poznati proizvođači, poput Ivana Matoševića upozoravaju tako da Hrvatskoj prijeti “kriza punih bačava”.
– Ona je već nastupila. Mnogo se investiralo u poticanje kapitalnih ulaganja i sadnju vinograda gdje su napravljeni pomaci, što je dobro, ali se s druge strane ni lipa nije uložila u brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje. Rezultat takve nepromišljene politike poticaja jest to da danas imamo pune podrume vina, što može dovesti do toga da se uruši kvaliteta vina, tako što bi se dio vinara opredijelio za proizvodnju prosječnih vina. Zato su naši vodeći vinari posljednjih godinu dana dinamizirali svoje aktivnosti s ciljem proboja na inozemno tržište analizirajući modele kako su to radili drugi. Sada imamo jasnu sliku o tome kako su radili oni koji su uspjeli i kako mi to trebamo napraviti. Već imamo ljude koji znaju što treba učiniti, kao i model financiranja naših aktivnosti, ustvrdio je Matošević koji svoja vina sve uspješnije izvozi i na američko tržište. Mali proizvođači vina koji jedino i jesu zastupljeni na zadarskom području morat će, također, naći načina odgovoriti ovim izazovima, posebice ako se zna da oni pokrivaju pedeset i pet posto ukupne vinske proizvodnje u državi.
najnovije
najčitanije
Zadar
"web heroj"
Zadarski policajci proveli preventivnu akciju u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II
Hrvatska
PUCANJE
Paus: ‘Za nas je velika koalicija sa SDP-om gotova priča’. Peović: ‘Nema tamo više nikakve ljevice’
Rukomet
Luka Lovre Klarica
Olimpijske igre su san i čast koju treba zaslužiti
Ostali sportovi
Kup Dalmacije
Jadran ukupno prvi na otvaranju sezone
Zadar
Dubravka Oraić Tolić
U zadarskom ogranku Matice hrvatske predavanje„Zašto je Matoš aktualan i danas?”
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Županija
HEP JAVLJA
Brojne ulice u Zadru i okolici u utorak ostaju bez struje, evo popisa
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak