U Europsku uniju ući uzdignute glave

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Prof. dr. Neven Šimac

U organizaciji Družbe „Braća hrvatskog zmaja" protekle je srijede u predavaonici Gospodarske komore održano predavanje na temu „Kako funkcioniraju europske institucije: politika, ekonomija, diplomacija". Predavač je bio prof. dr. Neven Šimac, iskusni hrvatski stručnjak u području političkih i državno-upravnih znanosti s bogatim iskustvom rada u diplomaciji te vrsni poznavatelj društvenih, političkih i gospodarskih prilika u Europi.

Predavanje prof. Šimca bilo je uvodnog karaktera, sa svrhom informiranja nazočnih o osnovnim značajkama europskih institucija u skolopu integracija kojima Republika Hrvatska teži, a s obzirom na njegovo iskustvo rada u Europskoj komisiji, predstavljalo je izvrsnu platformu za istinsko informiranje o svemu što čeka Hrvatsku na putu u EU te za razbijanje različitih mitova, kako negativnih tako i pozitivnih, o Europskoj uniji i drugim integracijama.

Povijest europske „kontinentalnosti"

- Na putu Hrvatske prema europskim integracijama nužno je voditi računa o dva segmenta: o našoj potrebi za političkom i ekonomskom suradnjom s jedne te o senzibilitetu hrvatskog naroda s druge strane. Upravo zbog te potrebe za senzibilitetom, nužno je da u Europsku uniju uđemo samostalno i „uzdignute glave", istaknuo je prof. Šimac u uvodnom dijelu izlaganja.

Prof. Šimac naveo je i opisao osnovne značajke triju postojećih integracija - Vijeća Europe, Europske unije te Europske organizacije za sigurnost i suradnju, dodavši kako u našoj javnosti najčešće nije jasno kako i zašto su te integracije nastale. Pritom je ukratko iznio povijest postojanja termina „Europa", odnosno povijest europske „kontinentalnosti", kao i postupno javljanje potrebe za njenim ujedinjenjem koje se ponekad nastojalo izvršiti i silom (kao u slučaju Napoleona i Hitlera).

- Prve začetke mirnog ujedinjenja Europe predstavlja pojava pokreta pacifista između dva svjetska rata, kada je iniciran i koncept Paneurope. Već u tom razdoblju, koje je prethodilo krvavim zbivanjima 2. svjetskog rata, nastaju neka od vodećih načela europskog ujedinjenja, posebice načelo subsidijarnosti čiji se značaj posebno ističe u godinama koje su uslijedile, kao protuteža konceptima boljševizma i nacionalizma, naveo je prof. Šimac, predstavivši u nastavku izlaganja ukratko i povijest nastanka svake od pojedinih integracija.

Vijeće Europe, integracija 47 zemalja kojoj pripada i Hrvatska, nastalo je na građansku inicijativu sa svrhom zaštite demokracije i ljudskih prava, s posebnim naglaskom na uvažavanje različitosti kulturnih identiteta. Ova integracija sastoji se od vijeća ministara vanjskih poslova, parlamentarne skupštine, kongresa lokalnih i regionalnih vlasti te glavnog tajništva. U kontekstu Europske konvencije o pravima čovjeka, Hrvatska je s ciljem zaštite ljudskih prava kroz ovaj segment već delegirala dio suvereniteta.

Slovenski presedan

- Svakako najinteresantnija integracija koja se i najviše spominje u medijima jest Europska unija. Ova integracija nastala je sredinom prošlog stoljeća na inicijativu Roberta Schumana i to kao „Europska zajednica za ugljen i čelik" koja se u početku temeljila na jedinstvu ljudi, dobara i usluga unutar zajednice koju su činili Francuska, zemlje Beneluksa, Nizozemska, Italija te tadašnja Zapadna Njemačka. No, osnovni cilj nastanka ove integracije bio je onemogućiti daljnje animozitete i ratne sukobe između Njemačke i Francuske, a postojala je i vizija postupnog nastanka europske federacije. Ova je integracija postupno „evoluirala" u Europsku uniju koja danas ujedinjuje 27 država članica, naveo je prof. Šimac.

Predavanje je zaključeno okruglim stolom o svim implikacijama predstojećeg ulaska Hrvatske u uniju. Prisutni su imali prigodu kroz razgovor i izravno postavljanje pitanja prof. Šimcu dobiti uvid u mnoge geopolitičke implikacije hrvatskog pristupanja uniji.

- Ono što najviše zabrinjava jest presedan koji na neki način nastoji stvoriti Slovenija, želeći se kroz različite mehanizme i ultimatume domoći dijela hrvatskog morskog teritorija koji joj pravno gledano ne pripada. Ukoliko bi takav presedan bio ostvaren, to bi uzdrmalo temelje ne samo unije već i međunarodnog prava jer bi moglo izazvati situaciju da se i druge države pozivaju na slovenski primjer, što bi potencijalno moglo biti uzrokom destabilizacije odnosa i među drugim državama, zaključio je prof. Šimac.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno