Slovenija želi kontakt s morem ili ne priznaje odluku arbitraže

Unatoč tome što arbitražni sporazum obvezuje stranke u sporu na prihvaćanje i implementaciju odluke kao konačne, iza zatvorenih vrata zastupnici su najavili da bez toga odluku neće smatrati važećom

Dok je hrvatski podnesak arbitražnom sudu za granicu dovršen i spreman, u Sloveniji su se i jučer svađali koju će verziju arbitražnog podneska poslati u Haag, “blažu” što ju je pripremila radna skupina u koju su bili uključeni vrhunski međunarodni odvjetnici – kojima je Ljubljana za taj posao isplatila milijun eura – ili radikalnu koju podržava premijer Janša i koja zahtijeva pomicanje današnje hrvatsko-slovenske granice na Kanalu sv. Odorika nekoliko kilometara dublje u teritorij Hrvatske, sredinom savudrijskog poluotoka.
Alternativni podnesak nastao je u nacionalističkom Zavodu 25. lipnja, a u njemu se iznosi otvoreni teritorijalni zahtjev prema drugoj suverenoj zemlji. Slovenski nacionalistički krugovi smatraju kako bi pomicanjem granice Slovenija dobila bolju poziciju pri razgraničenju na moru i mogućnost teritorijalnog izlaza u međunarodne vode.
Ultimatum sudu
Vlada Janeza Janše, koja je ovlaštena pripremiti podnesak, prebacila je odluku na parlament, tako da su o skandaloznoj dilemi jučer na izvanrednom zasjedanju raspravljali i zastupnici, ali iza zatvorenih vrata budući da je riječ o povjerljivoj građi.
Parlamentarni odbor za vanjsku politiku podržao je uoči zasjedanja “blažu” varijantu podneska, iza koje stoji Ministarstvo vanjskih poslova. Ministar Erjavec kazao je kako je “struka pobijedila politiku”, upozoravajući kako će arbitražni sud odlučivati u skladu s međunarodnim pravom. Odbor je pozvao parlament da postupi isto, no članovi odbora jednoglasno su izglasali i zaključak u kojem su se izjasnili što očekuju od arbitražnog suda.
U zaključku parlamentarci “izjavljuju” da je zadaća arbitražnog suda “odrediti teritorijalni kontakt slovenskog teritorijalnog mora s otvorenim morem” te “očuvanje prava na kontakt s otvorenim morem što ga je Slovenija imala 25. lipnja 1991.”.
“Slovenija će bilo kakvu odluku koja ne bi osigurala teritorijalni kontakt teritorijalnog mora s otvorenim morem, u skladu s točkom b 3. i točkom b 4. članka arbitražnog sporazuma, koje osiguravaju ostvarenje vitalnih slovenskih interesa, smatrati odluku ‘ultra vires’ (izvan pravne snage, op. a.), odnosno u suprotnosti s mandatom arbitražnog suda”, stoji u zaključku.
Sve ili ništa
Takvim skandaloznim zaključkom slovenski zastupnici unaprijed najavljuju kako neće uvažiti odluku arbitražnog suda ako ta odluka bude nepovoljna po Sloveniju i ako Slovenija na arbitraži ne dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem, premda se u člancima arbitražnog sporazuma na koji se odbor za vanjsku politiku poziva uopće ne spominje teritorijalni kontakt slovenskih voda s otvorenim morem.
Arbitražni sporazum, naime, spominje termin “junction” (engleski dodir ili veza), pri čemu se ne precizira o kakvoj se vezi radi, teritorijalnoj ili kakvoj drugoj. Osim toga, termin “junction” nije pravni termin, tako da sve ovisi kako će članovi arbitražnog suda protumačiti taj termin i kakav će mu sadržaj dati.
Jučerašnji zaključak slovenski parlamentaraca usto predstavlja flagrantno kršenje odredbi samog arbitražnog sporazuma, koje stranke u sporu izravno obvezuju ne samo na prihvaćanje odluke arbitražnog suda, koja je konačna, nego i na implementaciju te odluke u zakonodavno-pravni sustav zemlje.

Hrvatski podnesak do 11. veljače

Ministrica Pusić najavila je kako će Hrvatska svoj podnesak arbitražnom sudu za rješavanje granice podnijeti na vrijeme, do 11. veljače. Prema njezinim riječima, riječ je o “prvoklasnom dokumentu” od oko 300 stranica, koji je napravljen u suradnji s “vrhunskim svjetskim stručnjacima”.