Hrvatska u svibnju dobiva banku humanog mlijeka

Budu li nedavno započeti građevinski radovi išli po planu, u  svibnju će, planirano 15. svibnja, na Svjetski dan banaka humanog mlijeka, otvorena biti prva banka humanog mlijeka u Hrvatskoj. U 28 država  Europe trenutačno su aktivne 233 takve banke, a svrha im je prikupljati  viškove mlijeka od zdravih dojilja te njime zatim hraniti nedonoščad na  odjelima intenzivne skrbi – bebe čije majke nemaju dovoljno, ili nemaju  uopće mlijeka.
Humano je mlijeko najbolja hrana za dijete, ali ujedno i lijek, zahvaljujući čemu je moguće smanjiti i stopu smrtnosti među nedonoščadi, bebama koje na svijet dolaze s manje od 1.500 grama težine. Majčino mlijeko sadrži brojna antitijela, protuupalne tvari, proteine i masti, kao i oligosaharide, važne za rast dobrih bakterija u bebinom sterilnom probavnom sustavu.

Donatorice iz Zagreba
Prva hrvatska banka humanog mlijeka trebala je proraditi već prošle  godine, no to će se ipak, kako doznajemo, dogoditi u svibnju. Nalazit će  se u zgradi pored rodilišta u Petrovoj u Zagrebu, prostirati na 160 četvornih metara, i prikupljeno mlijeko dojila distribuirati na sve odjele intenzivne skrbi za nedonoščad.
Za početak, pojašnjava nam doc. dr. sc. Branka Golubić Ćepulić, predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku  biologiju pri KBC-u Zagreb, mlijeko će u prvih nekoliko mjeseci biti prikupljano samo od donatorica u Zagrebu i okolici, dok se sustav ne uhoda, ali će njime biti hranjena nedonoščad na svim neonatološkim jedinicama intenzivnog liječenja u Hrvatskoj, prema medicinskim indikacijama.
Za potrebe sve hrvatske nedonoščadi treba oko sto litara majčinog  mlijeka mjesečno, koje donirati može od 40 do 50 žena u ciklusu dojenja.  Kad se sustav uhoda, mlijeko će biti prikupljano i od majki izvan Zagreba  – svuda u Hrvatskoj – koje budu željele pomoći drugoj djeci na ovaj  način. Žena koja doji vlastito dijete mjesečno može izdojiti oko dvije litre  mlijeka viška, što je oko 70 ml mlijeka u bočici svaki dan, obrok, ali i lijek  za dijete. Banke mlijeka prikupljaju mlijeko od dojilja kod kuće, koje su  prethodno prošle zdravstvenu provjeru. Mlijeko se  prije pohranjivanja  pasterizira te redovito kontrolira, a često znači razliku između života i  smrti, odnosno nedonoščadi i bolesnoj novorođenčadi može osigurati  puno brži napredak i ozdravljenje.

Podrška UNICEF-a
UNICEF je svih 13 jedinica intenzivnog neonatalnog liječenja u hrvatskim bolnicama već opremio s profesionalnim medicinskim hladnjacima i zamrzivačima za pohranu majčinog mlijeka, vrijednosti 500 tisuća  kuna. Na taj su način jedinice spremne za prihvaćanje doniranog humanog mlijeka, a u hladnjacima se već pohranjuje mlijeko majki dojilja čija  su djeca smještena na odjelima intenzivne neonatalne njege. U sklopu  priprema za otvaranje nacionalne banke humanog mlijeka UNICEF je  osigurao i edukaciju u Velikoj Britaniji za ključne domaće zdravstvene  stručnjake. U suradnji s Hrvatskom udrugom grupa za podršku dojenju  suorganizirao je i dva seminara u Hrvatskoj za više od sto sudionika.
Kad zgrada u Petrovoj bude u potpunosti renovirana, u planu je nabava opreme za prikupljanje i distribuciju mlijeka, potrebnih uređaja i  namještaja, procijenjene vrijednosti tri milijuna kuna, što će također  "pokriti" UNICEF, koji će i informiranjem javnosti doprinijeti stvaranju  kvalitetne mreže donatorica.
Projekt osnivanja prve banke humanog mlijeka u Hrvatskoj pokrenut  je na inicijativu Hrvatske udruge grupa za potporu dojenju, uz podršku  Ministarstva zdravstva i UNICEF-a. Ministarstvo je osiguralo financijska  sredstva za adaptaciju prostora banke. Mreža dojilja, kažu u Ministarstvu, bit će uspostavljena nakon organizacije banke, u kojoj će zaposlena  biti četiri stručnjaka.

Banka unutar Nacionalne banke  tkiva i stanica
Banka humanog mlijeka bit će ustrojena unutar Nacionalne banke tkiva i stanica  pri KBC-u Zagreb. Kako EU daje svakoj državi-članici pravo da sama odluči je li  majčino mlijeko produkt tkiva, odnosno tkivo ili hrana, Hrvatska je, srećom, majčino  mlijeko definirala kao produkt tkiva, inače bi pitanje banke mlijeka, kao hrane, bilo u  nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, baš kao i mlijeko krava, koza ili ovaca. EU to  pitanje još nije jedinstveno regulirala no sami, srećom, majčino mlijeko nismo stavili  u nadležnost veterinarske inspekcije.

Europska praksa
U Europi rade 233 banke humanog mlijeka – u Finskoj, primjerice, njih 17, od kojih je prva s radom započela 1939. godine, tada značajno smanjivši smrtnost među  nedonoščadi. Italija broji 37 banaka, Francuska 36, također od Drugog svjetskog rata naovamo, Njemačka u svojih 20 banaka godišnje prikupi oko 200 tisuća litara  majčinog mlijeka. I Bugarska ima banku mlijeka od 1989. godine, Srbija također  ima tri. Slovenija, kao i Hrvatska, banku tek priprema.