Sabor izglasao Nacionalnu razvojnu strategiju i proširenje Zakona o obnovi na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
ZAKON KONAČNO STIGAO
Autor: 
Za zakon je glasovalo 113 zastupnika, troje ih je bilo protiv, a 25 suzdržano
Davor KOVAČEVIĆ
Ilustracija

Hrvatski sabor izglasao je u petak izmjene Zakon o obnovi kojima se primjena zakona osim na područje Zagreba i okolice proširuje i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje su teško stradale u razornom potresu 29. prosinca.

Za zakon je glasovalo 113 zastupnika, troje ih je bilo protiv, a 25 suzdržano.

Prema zakonu država će na području na kojem je proglašena katastrofa u 100-postotnom iznosu osigurati financiranje obnove nekretnina u kojima stanuje vlasnik ili njegovi srodnici.

Prihvaćanjem HDZ-ovog amandmana obnova će se tako u cijelosti financirati na području Sisačko-moslavačke i dijelovima Zagrebačke i Karlovačke županije, uključujući u gradu Sisku.

Za Sisak je, naime, u prvoj verziji bio predviđen imovinski cenzus i učešće vlasnika od 20-posto u financiranju, kao i za građane Zagreba i okolice stradale u potresu u ožujku prošle godine, jer ne spada u kategoriju potpomognutih područja. Od toga se međutim odustalo nakon inzistiranja oporbe i dijela vladajućih da se kod financiranja obnove od potresa ne diskriminiraju određene sredine.

U Sisačko-moslavačkoj županiji prijavljeno je više od 36 tisuća zgrada za pregled, a pregledano ih oko 24 tisuće. Neuporabljivo zbog vanjskih utjecaja je 284 stambenih objekata, a zbog oštećenja 2 869 objekata.

Kod financiranja obnove, ističu vladajući, uzeta je u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim područjima.

Zakonskim izmjenama također se nadležnost Fonda za obnovu proširuje se na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, a zbog povećane djelotvornosti u provedbi obnove obiteljskih kuća uključuje se i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Odredbe zakona primjenjivat će se na sva područja koja bi eventualno kasnije mogla biti pogođena potresom.

Razvojna strategija do 2030.

Hrvatski sabor je donio i Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030., krovni strateški dokument za razvoj hrvatske države, koji će biti okvir za izradu svih lokalnih, regionalnih i nacionalnih strategija.

 Za hrvatsku Nacionalnu strategiju je glasovalo 77 zastupnika, 59 ih je bilo protiv, dva suzdržana.

„Želimo Hrvatsku koja će 2030. godine biti: konkurentna, inovativna i sigurna zemlja, prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve“, poručio je premijer Andrej Plenković.

Za ostvarenje te vizije, Strategija ima četiri razvojna smjera (održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija, ravnomjeran regionalni razvoj) te 13 strateških ciljeva, ali i 23 pokazatelja učinka.

Dalija Orešković (Centar) do samog je glasovanja ostala kritična spram Strategije.  “Ako želi opstati, Hrvatska se mora mijenjati, a u ovoj Strategiji, reformi nema”, ocijenila je Orešković.

Također je zatražila od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da se ispriča zbog jučerašnje izjave da je oporba potkapacitirana, politički i intelektualno. ‘Ispričajte se svim biračima koji su glasovali za oporbu, ta Vas izjava čini nedostojnim obnašanja dužnosti predsjednika Sabora, tim više što politički i intelektualni kapacitet HDZ-a čine ljudi poput Barišića, Puljašića i Tušeka’, izjavila je zastupnica Orešković.

Jandroković se ispričao.

“Bio je to politički govor i siguran sam da se velika većina zastupnika iz oporbe nije prepoznala, a oni koji jesu, iskreno im se ispričavam”, rekao je predsjednik Sabora Jandroković.

Sa 78 glasova ‘za’, Sabor je također prihvatio premijerovo Izvješće o sastancima Europskog vijeća održanim u 2020. godini.

Izvješće o učincima mjera protiv covida

Sa 77 glasova Sabor je prihvatio i prvo izvješće o učincima provedenih mjera u borbi protiv pandemije koronavirusa od ožujka prošle do sredine siječnja ove godine.

Sve poduzete mjere bile su usmjerene zaštiti zdravlja, bile su razmjerne i nisu utjecale na ničija osnovna prava, poručio je ministar zdravstva Vili Beroš, navodeći podatak da nas je covid-kriza stajala više od 2,5 milijarde kuna.

„Ne znam što nas čeka, što će donijeti novi virusi, no do sada smo dobro odgovorili na ugrozu“, rekao je.

Prihvaćeno je i Izvješće DORH-a o radu državnih odvjetništava u 2019. godini.

 

Okroša umjesto Tuđmana

Pred Hrvatskim saborom u petak je prisegnuo HDZ-ov zastupnik Tomislav Okroša, zamjena za nedavno umrlog zastupnika HDZ-a Miroslava Tuđmana.

U prisezi Okroša je naveo da će ‘svojom čašću dužnost zastupnika obavljati savjesno i odgovorno, da će se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak, te da će se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske’.

Hrvatski sabor je prije toga jednoglasno potvrdio odluku svog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) o početku obnašanja njegove zastupničke dužnosti, čime je saborska većina osigurala potrebnih 76 glasova.

Tomislav Okroša rođen je 1989., a magistrirao je na Fakultetu elektronike i računarstva (FER) u Zagrebu. Načelnik je općine Dubrava na granici Moslavine i Prigorja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno