Mirjanu iz Splita masline vratile u ravnokotarsku Kolarinu

Slika korisnika admin
Autor: 
kolarina_1
Ana GRGAS
ISKAPANJE UZORKA ZEMLJE ZA ANALIZU - Mirjana Buble s mještanima Savom, Marinkom i Vinkom Vitaz te Đurom Ikačem

U sastavu Grada Benkovca nalazi se 41 naselje, od kojih je oko deset ostalo gotovo napušteno nakon Oluje. Od tada do danas život se vraćao i u ta naselja, u početku vrlo skromno, po jedan član obitelji da bi vremenom povratak zaživio pa su se mogle vidjeti i mlade generacije. S mladima i selo se pomladilo, kuće su dobile prozore, vrata i krov, ali jednako tako, možda čak i brže nestajao je korov i drača s ravnokotarskih polja, a s pašnjaka se mogao čuti zvon zvonarice. I nitko nije mario što nema komfora i luksuza, važno je bilo da su na svojim ognjištima, da ih dodiruje bura i južina i da beru svoje grožđe i masline.

Polja uz jarugu i bunare

Kolarina, ravnokotarsko je mjesto uz cestu od Perušića prema Vukšiću, niklo u davnoj prošlosti o čemu svjedoči i crkva Sv. Petke iz 13.st. Naselje na krškom dijelu, doživljava revitalizaciju nešto sporije u odnosu na ostala mjesta iako nije na samom rubu jer iza Kolarine je sigurno još nekoliko sela Bukovice. Plodna polja Kolarine su sjeverno od sela, prema Kožlovcu između kojih kao prirodna barijera vijuga jaruga, vrlo korisna za obje strane jer vrlo rijetko sasvim presušuje. Ali, tu su brojni kopani bazeni (bunari) koji akumuliraju višak vode pa ako jaruga i presuši u bunarima uvijek ima dovoljno.

- Ima čak i ribe u našim bunarima, kaže Đuro Ikač čije je stado od 110 ovaca upravo prilazilo jaruzi pa je Đuro došao do male ekipe koja je usred polja kopala pedološku jamu radi uzimanja uzorka zemlje za analizu.

Đuro je odmah prigovorio kopačima da su mogli kopati u bolje vrijeme, a ne nakon kiše.

Povratak u rodno selo

Doista, parcela je bila natopljena vodom i svakim novim zahvatom lopate jama bi se odmah ispunila vodom. No, kopači se nisu dali smesti i uspjeli su obaviti zadatak, iz jame uzeti sve slojeve zemlje kako bi analiza bila potpuna jer na kraju o rezultatima analize ovisit će i posao koji slijedi.

Naime, na dotičnoj zemljišnoj čestici planira se podići nasad maslina, a ideja je to Mirjane Buble (1952.g.), dipl.oec. rođene Kolarinke, udane u Split.

Ideja se rodila prije nekoliko godina, kada sam dolazila u posjet rodnom mjestu i slušala od mještana kako svi govore o maslinama i kako Grad Benkovac i Zadarska županija sufinanciraju sadnice, a ministarstvo daje potporu, kaže Mirjana pa dodaje:

- Istina, potpore su nestale, ali sadnice sam nabavila uz subvenciju Grada Benkovca, a i to je velika pomoć, a meni velika radost jer ću pridonijeti revitalizaciji mjesta, a posebice što ću konačno i ja sama sudjelovati u podizanju nasada, nečeg živog i vječnog, što ću pratiti rast maslina, a to da sada nisam imala priliku, kaže Mirjana. Vrlo mlada sam napustila selo, a život u Splitu se sveo na školovanje, posao i obitelj pa nisam imala priliku baviti se nikakvom poljoprivredom.

Sada sam u mirovini, djeca su završila studije i imam sve vrijeme na raspolaganju, a tu su i braća, Boško, Marinko, Vinko i Branko koji će mi pomoći u početku, ali se nadam da bi to i njima mogao biti poticaj pa da i oni krenu u neki novi nasad.

Kiše omele oranje

Među ekipom je i Sava Vitaz, jedini u selu s „dobrim„ traktorom, a na pitanje zašto nije parcelu

izorao u jesen, jer bi tako pripremljena bila puno povoljnija za mladi nasad, spremno odgovara.

- Nije bilo moguće od stalnih kiša, a onda je došla zima i led i opet se nije moglo, ali ništa vi ne brinite, dovoljna su dva dana s burom koja će prosušiti tlo i ja ću to izorati. Samo se vi pobrinite da ta analiza dođe što prije pa da vidimo je li zemlji nešto nedostaje jer ako nema humusa trebalo bi prije oranja zagnojiti stajskim gnojem, kaže Sava i nastavlja. Hvala Bogu u selu ga ima dovoljno, upravo zahvaljujući našim stočarima jer sada već imamo oko 500 grla ovaca i koza, a Đuro Ikač je po tom pitanju ipak najjači.

- Samo mora biti zreli stajski gnoj, kaže Mirjana te je najavila svoj dolazak kako bi i taj dio nadzirala.

 NATJEČAJ ZA 14,23 MILIJUNA KUNA

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR), kao korisnik darovnice Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Globalnog fonda za okoliš (GEF) kroz "Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi", objavilo je poziv za javni natječaj za sredstva iz Fonda za smanjenje nitrata. Sredstva iz Fonda su namjenska i bespovratna, a investicijski fond ukupne je vrijednosti 14,231.000,00 kuna. Sredstva se dodjeljuju za:

Izgradnju ili rekonstrukciju objekata za skladištenje krutog stajskog gnoja i gnojnice; Uređaje za miješanje gnojnice; Pumpe za pražnjenje tankova; Separatore za gnojnicu; Strojeve za utovar krutog stajskog gnoja; Cisterne za gnojnicu; Transportere za gnojivo; Specijalne prikolice za distribuciju gnojiva; Injektore za gnojnicu. Sredstva se neće isplaćivati samo za nabavu opreme (bez ulaganja u izgradnju objekta za skladištenje gnojiva). Kako su financijske mogućnosti projekta ograničene, sredstva fonda predviđena su za tri županije, Varaždinsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku koje su od strane donatora označene kao područja s najvećim problemom onečišćenja hranjivima. Unatoč tome, ciljna skupina su poljoprivrednici iz cijele Hrvatske koji će imati mogućnost sudjelovati u razmjeni znanja i biti sudionici edukacija.

Rok za podnošenje prijava počinje 25. veljače 2010. i traje do 25. listopada 2010.

Ukoliko se sredstva ne ugovore do 25. listopada 2010. rok se nastavlja do isteka sredstava, a najkasnije do 25. lipnja 2011.

Prijave pristigle prije i nakon naznačenog roka neće se razmatrati.

Prijave pristigle po objavljenom natječaju obrađuju se po redoslijedu zaprimanja koji je vidljiv na omotnici pošiljke, do iskorištenja raspoloživih sredstava Investicijskog fonda za smanjenje nitrata.

Sve dodatne informacije korisnici mogu dobiti od djelatnika Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu, institucije koja je zajedno s Hrvatskim vodama partner u provedbi projekta. Obrasci i dokumenti koji su potrebni za pristupanje Investicijskom fondu mogu se preuzeti sa stranice MPRRR-a: www.mps.hr

 KVALITETAN STAJSKI GNOJ MOŽE ZAMIJENITI UPORABU UMJETNIH GNOJIVA

Zadarska je županija vodeća u Hrvatskoj u uzgoju ovaca i koza s oko 2000 uzgajivača upisanih u Upisniku poljoprivrednika, oko 110.000 ovaca i  22.000 koza. Svakodnevno se izluči oko 1,320.000 kg fekalija i urina. Ovisno o načinu uzgoja, odnosno smještaja i držanja domaćih životinja, otpadna tvar prikuplja se na gnojištu, u jamama za gnoj, odnosno spremištima za tekući gnoj. Međutim, mali je broj gospodarstava koja imaju uređene prostore za odlaganje i zbrinjavanje gnoja i gnojovke na način da se spriječi kontaminacija okoliša i raznošenje štetnih bioloških zagađivača. Gnojišta su u pravilu nadzemne hrpe, često naslonjene na staju, u krugu ekonomskog dvorišta, uz sami mjesni put, otkrivena i izložena vremenskim prilikama i neprilikama, suncu i oborinama, koji nemilosrdno umanjuju njegovu vrijednost. U takvim uvjetima može izostati aerobna ili anaerobna faza razgradnje organskih tvari ili pak mikrobiološki procesi humifikacije i mineralizacije, a čiji su produkti organske kiseline koje djeluju kao dezinficijensi na eventualno prisutne uzročnike zaraznih bolesti.

Pravilnim sustavom proizvodnje i korištenja stajskog gnoja poljoprivrednici bi pridonijeli očuvanju okoliša i budućnosti voda i tala, većim prinosima i boljem profitu. Kvalitetan stajski gnoj, poglavito ovčji, može zamijeniti, odnosno smanjiti uporabu mineralnih gnojiva (anorganskih-umjetnih ), koja su kod nas trenutačno najveći zagađivači voda.

U smislu što lakšeg prelaska na nove načine gospodarenja i buduću regulativu u području proizvodnje hrane, uspostavljen je Investicijski fond te ostale aktivnosti - promocija „Dobre poljoprivredne prakse", edukacija proizvođača i podizanje javne svijesti, ali i potpora proizvođačima. Ponajviše se to odnosi na mjere višestruke sukladnosti ili tzv „cross compliance" čija će provedba biti temelj za isplate potpora u poljoprivredi. Spomenuti fond ima u cilju izravno utjecati na smanjenje onečišćenja hranjivima kroz investicije na farmama. Također se kroz primjere u praksi proizvođačima žele pokazati tehnička rješenja koja su primjenjiva u našem okruženju i u skladu s „Dobrom poljoprivrednom praksom" (DPP).

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno