Zadarska županija pokazala se kao područje atraktivno za naseljavanje

Na zadarskom Zavodu za zapošljavanje evidentirano je 11.196 nezaposlenih, ali alarmantan je podatak da je zavod zabilježio čak 44 posto više novoprijavljenih nezaposlenih osoba nego što je to bilo u 2008. godini

“Pregled tržišta rada Zadarske županije – neusklađenost ponude i potražnje” naziv je okruglog stola organiziranog u Maloj vijećnici Doma županije u Zadru. Točnije, bile su to tri prezentacije Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zadru, a prezentirao ih je voditelj statistike Dubravko Bacalja. Bacalja je odmah na početku rekao da su njegove prezentacije pripravljene više akademskoj raspravi, kako bi se izbjegle vulgarnosti u iščitavanju i shvaćanju određenih proturječnosti do kojih je statistika došla te je prezentacija potrajala nešto manje od dva sata.
U moru prezentiranih podataka i grafikona, Bacalja je utvrdio da je Zadarska županija, nakon demografskog potonuća s početka devedesetih, ne samo doživjela obnovu stanovništva, nego je uz Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županju jedina doživjela porast prirodnog prirasta koj iznosi 10,2 posto, dok je stopa mortaliteta svedena na nulu. Zadarska županija, govorio je Bacalja, pokazala se u prošlosti kao područje atraktivno za naseljavanje pa je uzlazni trend povećanja broja stanovnika prekinut nakratko samo 90-ih. Štoviše, Zadarska županije je neposredno prije krize uspjela drastično smanjiti nezaposlenost sa 27 na 13 posto.
No krajem prošle godine na zadarskom Zavodu za zapošljavanje evidentirano je 11.196 nezaposlenih, ali alarmantan je podatak da je zavod zabilježio čak 44 posto više novoprijavljenih nezaposlenih osoba nego što je to bilo u 2008. godini.
Kako u toj vojsci nezaposlenih najviše sudjeluju oni sa srednjom stručnom spremom prezentirana je bilanca ponude i potražnje za one kadrove koje proizvode zadarske srednje škole. Najzanimljivije jest da je najviše, 70 posto potreba iskazano u turizmu, graditeljstvu, geodeziji, a npr. manje od 2 posto u grafičkim i audiovizualnim kategorijama koje prati velika stopa upisanosti srednjoškolaca. Zna se i otprije da je trend upisa srednjoškolaca upravo obrnut u spomenutim zanimanjima. Na primjeru veterinarskih tehničara vidi se da takvog kadra baš i nema na burzama niti za njega postoji interes za zapošljavanje.
Relativno dobra izbalansiranost ponude i potražnje vidi se i na području prometa, dijelom i stoga što u ovom sektoru djeluje najuspješnija zadarska tvrtka Tankerska plovidba. S druge strane, pojavio se i uznemirujući podatak da je u pet prošlih godina 126 učenika odustalo od srednjoškolskog obrazovanja u koje se upisuju gotovo svi oni koji završe osnovnu školu.
Pročelnik područnog ureda HZZ-a Željko Marić izrazio je žaljenje što okruglom stolu nije nazočio nitko od ravnatelja srednjih škola, ali će se sve tri prezentacije tiskati u jedinstvenu brošuru i podijeliti zadarskim srednjim školama. Tajnik županijske Gospodarske komore Denis Ikić ukazao je na problem cjeloživotnog i tzv. neformalnog obrazovanja, za koje također nema relevantnih podataka.
Županijski pročelnik za školstvo Ivan Šimunić rekao je da prije nekoliko godina uopće nije postojao konsenzus da postoji jaz između potrebe i potražnje u zapošljavanju. Kako uskladiti to, zapitao se Šimunić, kad ne postoji zakonska obveza kojom se nalaže komunikacija radi usklađivanja ponude i potražnje u zapošljavanju.
– U Njemačkoj se učenik ne može upisati u strukovnu školu ako nije sam osigurao praksu kod poslodavca. Kod nas je obrnuto, jer je samo dovoljno dostaviti popis licenciranih radionica te ne postoji obveza koja propitkuje koliko to pridonosi obrazovanju kadrova koji će naći posao. Uspješna škola je ona škola čiji učenici ili studiraju ili rade u struci, ali ni tih podataka mi nemamo, rekao je Ivan Šimunić.