Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Kako do ljepšega cvijeća i drveća?

04.03.2011. 23:00
Kako do ljepšega cvijeća i drveća?


Predavačica je kazala da sadnju cvijeća treba najprije planirati na mjestu s kojega će se biljku gledati, ali i uskladiti s okolišem. Jer, sklad boja je vrlo bitan, primjerice, ako je fasada kuće bijela, zahtijeva drugačije boje od tamne fasade. Na raspored cvijeća, među ostalim, utječu i oblici cvjetova, a ljepotu čini i gustoća sadnje


Zadarska tvrtka  Nasadi je zanimljivim predavanjima pod nazivom “Proljeće u našem vrtu” u četvrtak  navečer u Gradskoj knjižnici  najavila dolazak proljeća i  “naš sve duži boravak na otvorenom, u svojim vrtovima,  na okućnicama ili na balkonima gdje ćemo se okrenuti  prirodi”, kako je to kazao i  direktor Nasada Hrvoje Grdović na početku ove večeri  druženja s biljkama.
Nasadov rasadnik  “Cerodole”
Pred punom dvoranom  zainteresiranih Zadrana o  mediteranskome bilju koje  ukrašava naš okoliš, o trajnicama, sezonskome cvijeću,  drveću, grmlju i travnjacima  govorilo je pet inženjerki hortikulture zaposlenih u Nasadima. One se inače svakodnevno brinu da nam grad  izgleda zeleno, cvjetno i lijepo, one osmišljaju sve one  gredice širom našega grada,  za koje Zadar dobiva vrlo visoke ocjene. Zadrani su, kako  se i očekivalo, postavljali brojna pitanja o tome kako će  saditi, koji uvjeti sadnje su  najbolji, kako gnojiti, zalijevati i dobivali su konkretne  odgovore. Svi zainteresirani i  oni s pitanjima upućeni su da  dođu i u bogati Nasadov rasadnik “Cerodole” na Putu Nina, gdje će moći nabaviti sve  sadnice, ali i stručne savjete.
Dipl. inž. hortikulture Zrinka Prusac je govorila o mediteranskim trajnicama, onima koje se najčešće sade u  našem podneblju.
– To su prije svega lavanda,  kadulja, santolina, lantana,  ružmarin… Lavanda je biljka  kamenjara, voli sunce, ne voli  hladnoću ni posolicu. U jesen  se reže cvijet stabljike, a sama  biljka se orezuje u rano proljeće i to 15-ak cm od tla. I  kadulja odlično uspijeva u kamenjaru, a ova lijepa, mirisna  i ljekovita biljka se u pravilu  ne reže. Razmnožava se sjemenom i reznicama, kazala je  Prusac. Takve i brojne druge  karakteristike pojedinačnih  mediteranskih trajnica moglo  se čuti na ovome predavanju,  a nakon toga i o ljetnome  cvijeću. O njemu je govorila  inženjerka Jasminka Vukasović. Ova predavačica je kazala  kako sadnju cvijeća treba najprije planirati na mjestu s kojega će se biljku gledati, ali i  uskladiti s okolišem. Jer, sklad  boja je vrlo bitan, primjerice,  ako je fasada kuće bijela zahtijeva drugačije boje od tamne  fasade. Na raspored cvijeća,  među ostalim, utječu i oblici  cvjetova, a ljepotu čini i gustoća sadnje. Ljetno cvijeće se  sadi kada temperature nisu  preniske, a to je najčešće  početkom travnja. A bezbrojne su vrste ljetnoga cvijeća, pa  je izneseno i niz karakteristika  mnogih vrsta koje se ovdje  najčešće sade, zijevalice, medvjeđe uho, begonija, kadifica,  crvena kadulja, petunija, sporiš, vodenice, đirani i brojne  druge ukrasne vrste.
Inženjerka Dora Maštrović-Pavičić upoznala je posjetitelje kako se sade ukrasni  grmovi i živice, koji se sade  pojedinačno ili kao prekrivači  tla. Važno je i za njih da se  uklapaju s ostalim biljkama i  okolišem. Tu spadaju forzicije, vjesnici proljeća, koje dobivaju cvijet prije lišća, kao i  još neke slične vrste. Tu su i  lagerstremije, pa gravilleje,  kalistremone, hebe, pitospore, ali i ukrasna biljka formium, ona poznata nam po  šiljastim kožastim crvenim i  zelenim listovima. Na ovome  predavanju se čulo i o mnogim  živicama koje se preporučuju  poput onih od pitospore, lovora, ligustruma, šimšira, vrlo  prikladnog za guste živice, za  obrube, ali je prikladan i za  razne zelene skulpture.
O podizanju i njezi travnjaka predavala je dip. inž.  Anita Valčić, govoreći koje su  vrste najprikladnije za sadnju  oko obiteljskih kuća ili javnih  objekata te sportskih travnjaka. Ona je govorila detaljno o  priprema tla, sadnji, održavanju.
Inženjerka mr. Mirna Petricioli je posjetitelje upoznala  sa stablima za okućnice, kazavši da izbor stabla najprije  ovisi o veličini kuće i parcele.  Preporučila je listopadna stabla, jer ljeti daju hlad, a zimi  propuštaju sunce, a osim toga  zimzelena stabla imaju pelud,  što mnogim ljudima smeta. I  ova predavačica je nabrojila  puno vrsta, mnoge latinskih  imena, ali je i slikom pokazala  o kojim se stablima radi, jer ih  ima po našem gradu. Među  njima su i vrlo popularna stabla, kao, primjerice, mimoze,  robinije, bagremi, peruanski  papar, judino drvo i brojna  druga. O svakome je iznijela  osnovne karakteristike te preporuke kako ih saditi i njegovati, da bi nam bili pravi  ukrasi i uljepšavali nam okoliš.