Predavačica je kazala da sadnju cvijeća treba najprije planirati na mjestu s kojega će se biljku gledati, ali i uskladiti s okolišem. Jer, sklad boja je vrlo bitan, primjerice, ako je fasada kuće bijela, zahtijeva drugačije boje od tamne fasade. Na raspored cvijeća, među ostalim, utječu i oblici cvjetova, a ljepotu čini i gustoća sadnje
Zadarska tvrtka Nasadi je zanimljivim predavanjima pod nazivom “Proljeće u našem vrtu” u četvrtak navečer u Gradskoj knjižnici najavila dolazak proljeća i “naš sve duži boravak na otvorenom, u svojim vrtovima, na okućnicama ili na balkonima gdje ćemo se okrenuti prirodi”, kako je to kazao i direktor Nasada Hrvoje Grdović na početku ove večeri druženja s biljkama.
Nasadov rasadnik “Cerodole”
Pred punom dvoranom zainteresiranih Zadrana o mediteranskome bilju koje ukrašava naš okoliš, o trajnicama, sezonskome cvijeću, drveću, grmlju i travnjacima govorilo je pet inženjerki hortikulture zaposlenih u Nasadima. One se inače svakodnevno brinu da nam grad izgleda zeleno, cvjetno i lijepo, one osmišljaju sve one gredice širom našega grada, za koje Zadar dobiva vrlo visoke ocjene. Zadrani su, kako se i očekivalo, postavljali brojna pitanja o tome kako će saditi, koji uvjeti sadnje su najbolji, kako gnojiti, zalijevati i dobivali su konkretne odgovore. Svi zainteresirani i oni s pitanjima upućeni su da dođu i u bogati Nasadov rasadnik “Cerodole” na Putu Nina, gdje će moći nabaviti sve sadnice, ali i stručne savjete.
Dipl. inž. hortikulture Zrinka Prusac je govorila o mediteranskim trajnicama, onima koje se najčešće sade u našem podneblju.
– To su prije svega lavanda, kadulja, santolina, lantana, ružmarin… Lavanda je biljka kamenjara, voli sunce, ne voli hladnoću ni posolicu. U jesen se reže cvijet stabljike, a sama biljka se orezuje u rano proljeće i to 15-ak cm od tla. I kadulja odlično uspijeva u kamenjaru, a ova lijepa, mirisna i ljekovita biljka se u pravilu ne reže. Razmnožava se sjemenom i reznicama, kazala je Prusac. Takve i brojne druge karakteristike pojedinačnih mediteranskih trajnica moglo se čuti na ovome predavanju, a nakon toga i o ljetnome cvijeću. O njemu je govorila inženjerka Jasminka Vukasović. Ova predavačica je kazala kako sadnju cvijeća treba najprije planirati na mjestu s kojega će se biljku gledati, ali i uskladiti s okolišem. Jer, sklad boja je vrlo bitan, primjerice, ako je fasada kuće bijela zahtijeva drugačije boje od tamne fasade. Na raspored cvijeća, među ostalim, utječu i oblici cvjetova, a ljepotu čini i gustoća sadnje. Ljetno cvijeće se sadi kada temperature nisu preniske, a to je najčešće početkom travnja. A bezbrojne su vrste ljetnoga cvijeća, pa je izneseno i niz karakteristika mnogih vrsta koje se ovdje najčešće sade, zijevalice, medvjeđe uho, begonija, kadifica, crvena kadulja, petunija, sporiš, vodenice, đirani i brojne druge ukrasne vrste.
Inženjerka Dora Maštrović-Pavičić upoznala je posjetitelje kako se sade ukrasni grmovi i živice, koji se sade pojedinačno ili kao prekrivači tla. Važno je i za njih da se uklapaju s ostalim biljkama i okolišem. Tu spadaju forzicije, vjesnici proljeća, koje dobivaju cvijet prije lišća, kao i još neke slične vrste. Tu su i lagerstremije, pa gravilleje, kalistremone, hebe, pitospore, ali i ukrasna biljka formium, ona poznata nam po šiljastim kožastim crvenim i zelenim listovima. Na ovome predavanju se čulo i o mnogim živicama koje se preporučuju poput onih od pitospore, lovora, ligustruma, šimšira, vrlo prikladnog za guste živice, za obrube, ali je prikladan i za razne zelene skulpture.
O podizanju i njezi travnjaka predavala je dip. inž. Anita Valčić, govoreći koje su vrste najprikladnije za sadnju oko obiteljskih kuća ili javnih objekata te sportskih travnjaka. Ona je govorila detaljno o priprema tla, sadnji, održavanju.
Inženjerka mr. Mirna Petricioli je posjetitelje upoznala sa stablima za okućnice, kazavši da izbor stabla najprije ovisi o veličini kuće i parcele. Preporučila je listopadna stabla, jer ljeti daju hlad, a zimi propuštaju sunce, a osim toga zimzelena stabla imaju pelud, što mnogim ljudima smeta. I ova predavačica je nabrojila puno vrsta, mnoge latinskih imena, ali je i slikom pokazala o kojim se stablima radi, jer ih ima po našem gradu. Među njima su i vrlo popularna stabla, kao, primjerice, mimoze, robinije, bagremi, peruanski papar, judino drvo i brojna druga. O svakome je iznijela osnovne karakteristike te preporuke kako ih saditi i njegovati, da bi nam bili pravi ukrasi i uljepšavali nam okoliš.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Velika očekivanja
HDZ obećava prosječnu plaću od najmanje 1600 eura
Zadar
Radionica u hotelu Kolovare
Ribari educirani o zaštićenim, osjetljivim morskim vrstama
Crna Kronika
UHVAĆEN JE!
Uhićen splitski grafiter koji blati političare
Svijet
NOVI DOGAĐAJI
Obrat u potrazi za djevojčicom Dankom u Srbiji. Policija kopa u dvorištu kuće, roditelji će morati na poligraf
Hrvatska
MINISTRICA
Brnjac: Dodijeljeno 106 milijuna eura bespovratnih sredstava za zdravstveni, aktivni i posjetiteljski turizam
Županija
U POLA SATA
Nin opet poplavljen!
Županija
TURIZAM NA OTOCIMA
PROFESORICA ČUKA: “Vir je ekstremni primjer pretjerane i nekontrolirane gradnje”
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo fra Josip Vrdoljak, višegodišnji gvardijan i župnik u Zadru
Zadar & Županija
NOVI SKANDAL
Skoro 5 milijuna eura moćnom zadarskom HDZ-ovcu za privatni hotel
Zadar
PANEL RASPRAVA