Ako se osvrnemo na broj nezaposlenih, u ukupnoj strukturi žene nažalost čine vrlo visok udio. Naime, situacija je takva da kada se zbog recesije ili nekih drugih ekonomskih razloga zatvaraju se radna mjesta, upravo žene su te koje prve ostaju bez posla. Istovremeno, na lošije plaćenim poslovima također rade žene, primjerice u tekstilnoj industriji i trgovačkim lancima. Žene u Hrvatskoj imaju manju plaću od muškaraca i to do 25 posto, kaže Nevena Petani
Iako je vidljiv značajan pomak u našem društvu su još prisutne predrasude, te se muškarcima pripisuju razumnost, jakost, postojanost, smisao za tehniku, odlučnost…, a ženama intuicija, osjećajnost, požrtvovanost, naivnost, nesamostalnost…, kaže Nevenka Marinović
Međunarodni Dan žena, čiji začetak datira još s početka prošlog stoljeća, u vrijeme velikoga industrijskog napretka, ali i rađanja radikalnih ideologija, nosio je u sebi korijene protesta i političkog aktivizma koji će postati nezaobilazni oblici društvenoga života. Ideju obilježavanja dana žena potaknule su same žene, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta, niskih plaća i odsustva prava glasa. Te godine obilježene su snažnom spolnom segregacijom i malim postotkom zaposlenih žena u industrijski razvijenim zemljama. Žene su radile su u vrlo lošim uvjetima i za iznimno male nadnice. Tada, u Europi i Americi žene se udružuju u sindikate koji sve više više jačaju i sve više lobiraju za pravo glasa.
Dan žena počeo se obilježavati u svijetu u spomen na 8. ožujka 1908. godine kada je 15.000 žena zaposlenih u tekstilnoj industriji u New Yorku prosvjedovalo tražeći kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i zabranu rada za djecu. Policija je rastjerala sudionice prosvjeda, ali dva mjeseca poslije te iste žene osnovale su sindikat.
Povijest borbe za ženska prava
Godinu dana poslije, dakle 1909., radnice zaposlene u tekstilnoj industriji, gdje su u najvećem broju radile žene, organizirale su generalni štrajk. Oko 30.000 radnica trinaest je tjedana štrajkalo za bolju plaću i bolje uvjete rada. Iste godine održana je i prva Međunarodna socijalistička konferencija žena. Povijesna godina bila je 1910. kada izaslanstvo Sindikata američkih žena prisustvuje Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao međunarodni praznik. U to je vrijeme Njemačka socijalistička partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na međunarodni socijalistički pokret. Vrlo aktivna socijalistkinja Klara Zetkin, potaknuta događanjima i akcijama američkih radnica, zahtijevala je obilježavanje jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese.
Na Konferenciji je sudjelovalo više od stotinu žena iz sedamnaest zemalja. Prijedlog Klare Zetkin jednoglasno je usvojen. Na konferenciji je zatraženo i univerzalno pravo glasa – za sve odrasle žene i muškarce. Jedna od odluka konferencije je i da se noćni rad proglasi štetnim za zdravlje žena. Tomu su se usprotivile radnice iz Švedske i Danske kojima je, kako su tvrdile, upravo noćni rad nužan izvor prihoda. Zatraženo je i da se prava udanih majki izjednače s pravima samohranih, za što se žestoko borila Aleksandra Kolontaj, boljševička feministkinja, ali njezini napori nisu urodili plodom. Nagovarala je Lenjina da 8. ožujak postane državni praznik, na što je on i pristao 1921. godine.
Kao rezultat odluka u Kopenhagenu i prijedloga Klare Zetkin, 1911. godine, Dan žena obilježen je prvi put u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Obilježilo ga je više od milijun ljudi, a pridružile su im se i žene iz Francuske, Nizozemske, Rusije i Švedske. No, datum nije bio strogo određen sve do posljednje nedjelje u veljači 1917. godine, kada se veliki prosvjed žena održan u Sankt Petersburgu nije mogao spriječiti. Četiri dana poslije ruski car je abdicirao, a privremena vlada je zajamčila ženama pravo glasa.
Dan, 8. ožujka 1917. godine, uzet je kao dan kada će se u cijelom svijetu obilježavati međunarodni praznik – Dan žena. Na Zapadu se Dan žena uglavnom prestao obilježavati tridesetih godina prošlog stoljeća, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Međutim, u mnogim komunističkim državama taj praznik izgubio je svoju ideološku osnovu i postao prilika za dobru zabavu uglavnom pripadnicima muškog spola, a žene su se morale zadovoljiti karanfilom i eventualno bombonjerom.
No, Dan žena nije nikako nevažan praznik. To je dan za prisjećanje na sve žene koje su sudjelovale u ženskim pokretima diljem svijeta i ustrajale u ostvarivanju ženskih prava te simbolizira dugu povijest borbe za ta prava. Ujedinjeni narodi su 1975. godine, koja je proglašena Međunarodnom godinom žena, službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena, a 1977. prihvatili su rezoluciju kojom se proglašava “Dan ženskih prava i međunarodnog mira”, s tim da su ostavili zemljama članicama slobodu da biraju na koji će datum, u skladu sa svojim nacionalnim i povijesnim običajima, taj dan obilježavati. Europa je shvatila da nema nikakvog razloga da se taj dan ne obilježava 8. ožujka.
Borba za ženska prava usko je povezana s razvojem feminizma, koji je kao pokret nastao u zapadnim zemljama u 19. stoljeću kao jedna od posljedica industrijske revolucije. U Americi, žene prvi put demonstriraju 1857. godine tražeći pravo glasa. Bio je to prvi val feminizma i te su feministkinje poznate kao sufražetkinje. Američke su žene izborile pravo glasa 26. kolovoza 1920. godine, kada je 19. amandman na ustavu SAD-a postao zakonom kojim se ženi daje pravo glasa. Taj dan slavi se kao Dan ravnopravnosti žena.
Rade lošije poslove
Hrvatska je, barem kako se čini, zemlja koja u nekim stvarima ne želi zaostajati za svijetom. Prema istraživanju Svjetskoga gospodarskog foruma “The Global Gender Gap 2007” o ravnopravnosti spolova u području ekonomije, politike i obrazovanja, prva mjesta očekivano su pripala Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i Islandu. Hrvatska se nalazila na visokom 16. mjestu, ispred SAD-a, Švicarske, Austrije, Francuske i Italije.
Prema podacima “Hrvatskih sindikata” u 2007., u Hrvatskoj je 58 posto žena sudjelovalo na tržištu rada, nasuprot 71 posto muškaraca. Žene su činile 23 posto rukovodećeg kadra, a muškarci 77 posto. Pristup obrazovanju žena i muškarca gotovo je izjednačen s 97 posto za žene i 99 posto za muškarce. U zdravstvenom sektoru odnos muškaraca i žena u Hrvatskoj je 91 posto naprama 49 posto, a u kategoriji sudjelovanja u politici 22 posto žena sjedi u Saboru, nasuprot 78 posto muškaraca.
Kako se Međunarodni dan žena tradicionalno vezuje uz ravnopravnost spolova, dakle žena i muškaraca, razgovarali smo s Nevenom Petani, predsjednicom Odbora za ravnopravnost spolova u Zadarskoj županiji. Petani podsjeća kako se ove godine obilježava stota godišnjica pogiblje više od 140 žena koje su izgorjele u požaru u New Yorku zbog slabih mjera sigurnosti na radu.
– Sto je godina prošlo od pogiblje više od 140 žena koje su izgorjele u požaru u New Yorku zbog slabih mjera sigurnosti na radu. Demonstrirajući na ulicama i trgovima Austrije, Danske, Njemačke i Švicarske žene su tražile bolje ekonomske, političke i društvene uvjete. Od tada do danas, svake se godine, u znak sjećanja na te žene obilježava 8. ožujak, Međunarodni dan žena, kaže Nevena Petani, ističući kako i danas, sto godina poslije, ukoliko se osvrnemo na položaj žena u društvu, možemo zaključiti da ta borba još uvijek traje.
Petani, nadalje, ističe kako su žene upornim zalaganjem u pojedinim društvenim segmentima postigle zavidne rezultate. Tu, prije svega, Petani misli na obrazovanje, gdje žene nižu velike i značajne uspjehe. Danas, kako ističe Petani, broj žena koje završe visoko obrazovanje je iznad 55 posto. Istovremeno, veliki broj žena danas je bez posla, ne radi.
– Ako se osvrnemo na broj nezaposlenih, u ukupnoj strukturi žene nažalost čine vrlo visok udio. Naime, situacija je takva da kada se zbog recesije ili nekih drugih ekonomskih razloga zatvaraju se radna mjesta, upravo žene su te koje prve ostaju bez posla. Istovremeno, na lošije plaćenim poslovima također rade žene, primjerice u tekstilnoj industriji i trgovačkim lancima. Žene u Hrvatskoj imaju manju plaću od muškaraca i to do 25 posto, govori Nevena Petani, dodajući kako u Hrvatskoj, na rukovodećim mjestima, radi svega šest posto žena.
Što se tiče politike odnosno sudjelovanja u općinskim i gradskim vijećima te županijskim skupštinama ili mjesta u Hrvatskom saboru, Petani navodi kako je tu postotak žena još vrlo nizak.
– Na mjestima odlučivanja, poput vijećnica u općinama, gradovima i županijama te zastupnica u Saboru RH, žene sudjeluju u vrlo malom broju, njihov postotak je jako, jako nizak. Trebat će još mnogo vremena da se dostigne zastupljenost žena od 40 posto, što je predviđeno Zakonom o ravnopravnosti spolova, zaključuje Nevena Petani.
Ekonomska podijeljenost društva
Muškaraci i žene imaju ista prava – jednostavna rečenica i potraga za njenim ispunjenjem, to je misao koju Milijana Urošević, predsjednica Županijskog foruma žena SDP-a Zadarske županije vezuje uz Međunarodni dan žena.
– Osvrnemo li se na promjene koje su se dogodile u posljednja dva desetljeća, uočavamo da je jedna od najznačajnijih promjena izuzetna ekonomska podijeljenost društva. Tijekom tranzicije iz socijalizma u hrvatsku inačicu kapitalizma, značajna bogatstva u rukama pojedinaca suprotstavila su se osiromašenoj većini, kaže Urošević.
Tu Urošević podrazumijeva urušavanje sustava zdravstva i socijalne skrbi, pogoršavanje školstva i visokog obrazovanja. Ekonomska kriza, kako smatra Urošević, započeta 2008. godine tek je vidljiva činjenica tog procesa. Kako kaže Urošević, novac nije nestao – samo je završio u rukama superbogatih, izgubljen za mirovinske fondove, za naše lokalne potrebe, za sitne štediše…
– Što to znači za rodnu ravnopravnost? Žene su u većoj mjeri ovisne o javnim uslugama nego muškarci. To nije samo kod nas već i u svim europskim zemljama. Žene su ravnopravnije u društvima s više javnih usluga i manje podijeljenim školskim sustavom. Siromaštvo je više nego ikad problem žena, govori Urošević, dodajući da novi izazovi poput migracija, klimatskih promjena, pandemija, itekako utječu na život žena.
Osvrnemo li se unatrag 100 godina, od kada se po prvi put počeo obilježavati Međunarodni dan žena, Urođević navodi da su žene u središtu borbe za promjene u svijetu. Nekad su žene demonstrirale ulicama tražeći pravo glasa, bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme, bolje plaće…, a u dvadesetprvom stoljeću, kako kaže Urošević, traže pravo na rad pozivajući se na odredbu Ustava.
– Tako su žene i dobile “pravo” da rade jednako dugo kao muškarci kako bi stekle uvjete za umirovljenje. Dokinuta im je jedina smislena pozitivna diskriminacija koja je ženama, koje pored svog plaćenog posla obavljaju i niz obiteljskih i kućanskih poslova, davala šansu da bar u jednom segmentu svog života malo predahnu i budu ponešto u prednosti pred muškarcima, ističe Urošević, dodajući da brojne analize ukazuju na općenito nedovoljno vrednovan i neiskorišten potencijal žena bilo u sferi rada ili politike.
Urošević navodi kako se raspolaže s podatkom da u Republici Hrvatskoj ima više žena koje su stekle akademsku titulu nego muškarci i koje čine veliki, obrazovni i radni potencijal. Unatoč tome, one danas pristaju raditi bilo kakav posao, mahom čišćenje, održavanje, čuvanje djece ili starijih. Najveći dio takvih poslova, kako ističe Urošević, se odvija u zoni sive ekonomije. To je, kako ističe Urošević, uhodana hrvatska svakodnevica. S druge strane imamo brojne zakonske akte koji se bave rodnom neravnopravnošću i diskriminacijom žena na različitim razinama, ali im nedostaje, kako kaže Urošević, ono presudno – stvarna implementacija.
– Stoga, socijaldemokratkinje smatraju da politika rodne ravnopravnosti odnosno rodno osviještena politika mora postati sastavnim dijelom svih relevantnih strategija društvenog i gospodarskog razvoja, te da treba razvijati sustav realnih i održivih poticajnih mjera za zapošljavanje žena, prekvalifikaciju, usavršavanje i obrazovanje u značajnijoj mjeri. Isto tako, treba osnažiti socijalne usluge, za djecu predškolske i školske dobi, cjelodnevnu skrb za starije osobe… Također, nužno je krenuti s izradom dugoročno održive mirovinske strategije i reforme, s naglaskom na razmatranje mogućnosti za primjerenije reguliranje prava za mirovinu za žene, kaže Urošević te nastavlja kako treba ulagati u informiranje i obrazovanje u izradi rodno osviještenih proračuna na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Utjecaj obitelji i odgoja
U današnjoj, udruženoj Europi, čiji dio Hrvatska nastoji postati, uspjeh u stvaranju prostora ravnopravnosti, slobode i solidarnosti za sve građanke i građane, kako zaključuje Urošević, mjerit će se stupnjem sudjelovanja žena u tim procesima i krajnjim rezultatom, bilo putem civilnog društva ili političkog djelovanja.
Vezano za Međunarodni dan žena, Nevenka Marinović, dopredsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinski” Zadarske županije, navodi da unatoč vidljivom pomaku glede ravnopravnosti žena, u našem društvu još uvijek su prisutne predrasude.
– Iako je vidljiv značajan pomak u našem društvu su još prisutne predrasude, te se muškarcima pripisuju razumnost, jakost, postojanost, smisao za tehniku, odlučnost…, a ženama intuicija, osjećajnost, požrtvovanost, naivnost, nesamostalnost… Posljedice takvih predrasuda je i pitanje jesu li žene, s takvim osobinama, sposobne za politiku, znanost, obrazovanje, poduzetništvo i mnoga druga područja djelovanja, kaže Nevenka Marinović, dodajući kako su žene sposobne za sva područja društvenog djelovanja i kao takve predstavljaju veliki potencija.
Nedavno istraživanje, kako priča Marinović, pokazuje da u znanosti žene stječu doktorate u jednakom broju kao i muškarci, a magisterij ih stječe 55 posto, 50 posto je asistentica, 25 posto redovitih profesorica, 33 posto voditeljica znanstvenih projekata, dekanica 13 posto, rektorica 17 posto i prorektorica 34 posto. Unatoč tome, žene najteže ulaze u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.
– U trgovačkim društvima, žensko poduzetništvo i obrtništvo čini jednu četvrtinu u ukupnom broju. Tu je i zbog Vladinog programa poticanja postignut pomak, a pozitivan trend zaustavila je gospodarska kriza, kaže Marinović, dodajući da unatoč postignutim pomacima i na tom području žene mnogo teže od muškaraca ulaze u upravne i nadzorne odbore.
Što se tiče politike, Marinović navodi, da su tu žene ostvarile vidljiv i značajan napredak. Tako danas Hrvatska ima premijerku, a u ovom sazivu Sabora, kako kaže Marinović je 25 posto zastupnica, a 21 posto su članice tijela lokalne i područne samouprave. Nažalost, vrlo malo žena je na dužnosti gradonačelnica, načelnica i županica.
– Državna politika Republike Hrvatske je u posljednjih desetak godina svojim stavovima, odlukama, zakonskim propisima omogućila ženama da se značajnije uključe u društveni život svoje države. Ovdje ne treba zanemariti niti utjecaj obitelji i odgoja na oblikovanje osobnosti u stvaranju vrijednosti koji potiču ženinu samosvijest koja će osloboditi njen potencijal i usmjeriti ga prema određenim vrijednostima kao što je i rad za opće dobro, govori Marinović te ističe kako su žene u Hrvatskoj veliki potencijal, ali i o njima ovisi koliko će i kada taj potencijal iskoristiti.
Kao zaključak, odnosno poruku Marinović je citirala Tomislava Ivančića.
– Biti muškarac nije ni malo savršenije nego biti žena, ali ni biti žena nije uzvišenije ni vrijednije nego biti muškarac. Oni su jednako čovjek, stoji u Ivančićevom citatu.
Obilježavanje Dana žena
Međunarodni dan žena u zapadnom svijetu, uglavnom se prestao obilježavati 30-ih godina prošlog stoljeća, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama druge nedjelje u svibnju.
Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. 1975. Godine koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, Ujedinjeni narodi su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena.
Danas mnoge organizacije u svijetu obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke, u kojima to još nije slučaj, se nastoje izboriti da postane državnim praznikom.
PRAVO GLASA
Prve su svijetu pravo glasa dobile žene američke države Wyoming – 1869. godine, a njihove sunarodnjakinje u ostatku SAD-a morale su pričekati do 1920. godine. Sljedeća država koja je omogućila svojim stanovnicama izlazak na izbore bio je Novi Zeland 1893.godine.
U Europi su pravo glasa prve dobile Finkinje 1906. godine. Zemlje hladnog europskog sjevera nastavile su s pozitivnim pomacima: na izbore su zatim izašle Norvežanke 1913.godine, Dankinje 1915., pa Nizozemke i Ruskinje 1917. godine. Do 1939. godine još 28 država priznalo je ženama jednakopravnost s muškarcima.
Hrvatice su, kao i ostatak žena tadašnje Jugoslavije pravo izaći na izbore dobile 1945.godine. Kraj dugog svjetskog rata morale su pričekati i stanovnice Francuske i Italije.
Za žene cijelog svijeta važna je 1952. godina, kada Ujedinjeni narodi donose deklaraciju kojim se na političkim izborima žene izjednačavaju s muškarcima.
Posljednje su pravo glasa dobile stanovnice Švicarske – tek 1971. godine.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
mali nogomet
Sv. Ante Zrilić nekretnine vratio se u Prvu ligu
Zadar
OŠ Krune Krstića
NAGRADE ADDIKO BANKE Zadarske učenice najbolje u financijskoj pismenosti
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Počeo izlaziti prvi hrvatski vinski digitalni časopis, Vinske zvijezde
Ostali sportovi
Uspjeh ŠSD Jadran
Odbojkaši OŠ Bartula Kašića viceprvaci Hrvatske
Zadar
legendarni veslač
Održana komemoracija za Romana Bajla, zadarskog sportskog velikana
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA
VIDEO Predstavljena ‘Diži se grade’, nova zadarska navijačka pjesma: ‘Nastala je iz ljubavi prema…’
Županija
obavijest hep-a
DONOSIMO POPIS Nekoliko ulica u Zadru i županiji dio petka bez struje
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV
Ninov trofejni kantar
Županija
NEPRAVOMOĆNO