Konzumiranje droga neće biti kazneno djelo

Slika korisnika admin
droga
Prekršajna kazna za konzumiranje droga proporcionalna je težini djela i nema stigmatizirajući karakter

Izmjenama Kaznenog zakona u mini-reformi kaznenopravnog zakonodavstva, Ministarstvo pravosuđa namjerava ukinuti odredbe koje su kažnjavale i najmanje posjedovanje najmanjih količina opojnih droga. Naime, uz niz zakona koje je potrebno uskladiti s novim Kaznenim zakonom koji stupa na snagu 1. siječnja 2013. godine, mijenjat će se i taj zakon, što će nova vlast iskoristiti da posjedovanje opojnih droga prebaci iz kaznene u prekršajnu sferu.

Prekršajna odgovornost

- Mišljenja sam da je za posjedovanje droge za vlastitu uporabu prekršajna odgovornost dovoljna. Maksimalna kazna od tri mjeseca zatvora, predviđena Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga, dovoljna je da bi društvo izrazilo stav o neprihvatljivosti konzumiranja droge. Ta je kazna proporcionalna težini djela i prikladnija je od kaznene odgovornosti jer nema stigmatizirajući karakter, ne dovodi do toga da se ovisnici ili povremeni konzumenti droge upisuju u kaznenu evidenciju što im može štetiti kod uključivanja u društvo, a prekršajni zakon daje i fleksibilnije mogućnosti za liječenje, obrazložio nam je ministar pravosuđa Orsat Miljenić svoju namjeru.

Iz Kaznenog zakona, kako je našem listu rečeno u Ministarstvu, prvenstveno će se otkloniti određeni nomotehnički nedostaci. Radna skupina je, osim za tu zadaću, dobila mandat i da, sukladno novoj političkoj koncepciji, nađe rješenje da posjedovanje opojnih droga ne bude više dio kaznenog zakonodavstva. No, još nije oblikovano rješenje za praktičnu dekriminilizaciju posjedovanja manjih količina opojnih droga. U Ministarstvu napominju da je kazneno pravo neučinkovito u suzbijanju konzumacije opojnih droga. Naime, osuđenicima za posjedovanje opojnih droga ostaje etiketa kriminalca, a policija i pravosuđe su praktički zatrpani takvim djelima, zbog čega je na područjima pojedinih državnih odvjetništava već uspostavljena praksa odustanka od kaznenog progona ili izdavanja kaznenih naloga s blagom sankcijom.

- Prebacivanjem posjedovanja opojnih droga iz kaznene u sferu prekršajne odgovornosti uštedjela bi se i financijska sredstva, jer se za posjedovanje droge vodi i veliki broj kaznenih postupaka, a dosta veliki postotak zatvorske populacije čine osobe osuđene za to djelo, rekao nam je ministar pravosuđa.

Osim toga, osobe koje koriste drogu za osobnu konzumaciju ne ugrožavaju druge osobe, što je jedan od uvjeta da bi određeno ponašanje bilo kazneno sankcionirano.

Strogo kažnjavanje

Podsjetimo, originalni nacrt novog Kaznenog zakona donesen prošle godine nije sadržavao odredbu prema kojoj je posjedovanje manjih količina opojnih droga kazneno djelo. Prema tom nacrtu, kazneno djelo bilo je samo posjedovanje droge namijenjene prodaji, a sankcioniranje korištenja droge u osobne potrebe prepuštalo se prekršajnoj odgovornosti. Iako su smjernice za izradu Kaznenog zakona sadržavale analizu prema kojoj dobar dio zemalja EU ne smatra posjedovanje droge za osobne potrebe kaznenim djelom, predsjedništvo HDZ-a odbacilo je takav prijedlog radne skupine.

Iz smjernica za izradu Kaznenog zakona proizlazi da hrvatsko zakonodavstvo vrlo strogo kažnjava posjedovanje droge za osobnu upotrebu. Španjolska, Portugal, Italija, Belgija, Luxembourg i Slovenija ne smatraju posjedovanje droge za osobne potrebe kaznenim djelom. U Irskoj se ne može kazniti osoba uhvaćena u posjedu kanabisa, ako joj je to prvi put. Njemačka, Danska, Nizozemska i Austrija propisale su da je posjedovanje droge za osobne potrebe kazneno djelo, ali ga praktički ne progone. Danska takvo rješenje ima još od 1971. godine.

Mijenja se i Zakon o kaznenom postupku
Nekih drugih većih promjena u Kaznenom zakonu ne bi trebalo biti. Od radne skupine se očekuje još da sastavi i komentar novog Kaznenog zakona, da bi se izbjegle dvojbe u tumačenju kad početkom iduće godine stupi na snagu. Osim Kaznenog zakona, mijenjat će se i Zakon o kaznenom postupku (ZKP). Glavni cilj izmjena ZKP-a je usklađivanje s Kaznenim zakonom, posebno u odredbama o nadležnosti. Nekih većih promjena u procesnom kaznenom pravu, također ne bi trebalo biti, pod uvjetom da Ustavni sud prije donošenja izmjena ZKP-a ne donese odluku o ustavnim tužbama podignutima protiv tog zakona. A to je lako moguće, budući da su prve ustavne tužbe podnesene još prije dvije i pol godine, kad je novi ZKP stupio na snagu samo za uskočke predmete. "Sasvim sigurno nećemo pokušavati predvidjeti što bi Ustavni sud mogao odlučiti", rekla nam je Sanja Nola, pomoćnica ministra pravosuđa.
Usklađivanje niza značenja

Osim ZKP-a, s Kaznenim zakonom usklađivat će se i Zakon o izvršavanju kazne zatvora, Zakon o probaciji, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Zakon o sudovima za mladež, Zakon o pomilovanju, Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba, Zakon o izvršavanju kaznenih sankcija nad maloljetnicima, te Zakon o USKOK-u. Sve te zakone ponajprije je potrebno uskladiti s katalogom kaznenih djela iz novog Kaznenog zakona, a ponekima je, poput Zakona o probaciji, potrebno razraditi i nove zadaće propisane Kaznenim zakonom.

- Novi Kazneni zakon drugačije regulira pojedine institute i sankcije, pa je već zbog toga potrebno provesti reformu. Radne skupine za izmjenu tih zakona se formiraju, počet će raditi u ožujku i očekujemo da ćemo već prije ljetne stanke u rad Sabora uputiti većinu rješenja u proceduru, kako bi cijeli paket bio spreman za primjenu 1. siječnja 2013. godine, kad na snagu stupa novi Kazneni zakon, rekla nam je pomoćnica ministra pravosuđa Sanja Nola.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno