Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

Sjećanje na 11 poginulih “Puma”

04.03.2012. 23:00
Sjećanje na 11 poginulih “Puma”


Srbočetnici iz okolnih mjesta pokušali su uzeti naselje, ali su u dva sata borbe uspjeli doći samo do crkve i mjesta gdje se danas nalazi spomen obilježje. Pritom su ubili jednu civilnu osobu i zapalili nekoliko kuća. Namjera im je bila zauzeti Jadransku magistralu i presjeći put prema Pagu


Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja u Suhovarama, jučer je odana počast poginulim pripadnicima 7. gardijske brigade – Pumama. Veterani 7. GBR, članovi mnogih udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Grada Zadra i Općine Poličnik, sjetili su se dana od 4. do 6. ožujka 1993. kad su Pume dva puta bezuspješno pokušale osvojiti jako neprijateljsko uporište Drače. Nakon uspješno izvedene akcije Maslenica došlo je do neprijateljskog protuudara na Kašić i Pridragu iz koje su se povukli hrvatski vojnici. Nakon dolaska Puma na ratište, general Ivan Korade je zapovjedio akciju na neprijateljsko uporište Drače odakle je tučen i sam Zadar. Tom prilikom poginulo je 11 pripadnika ove slavne brigade poznate po tome što je 1995. nakon Oluje prva ušla u oslobođeni Knin. Operacija je prije nekoliko godina, na znanstvenom skupu o akciji Maslenica održanom na Sveučilištu u Zadru, izazvala dosta prijepora i proturiječnih razmišljanja.
– Tom prilikom ranjen je 21 gardist, a moje mišljenje da tad još nismo bili spremni za napadne akcije takvog tipa. Prvi put smo pokušali izvesti napad 3. ožujka 1993. kad se nije uspostavila dobra koordinacija između naših postrojbi. Ponovili smo napad 5. ožujka, ali se dogodilo isto kao i prvi dan jer je izostala koordinacija s postrojbama s lijeve i desne strane napadnog pravca. U kasnijim raščlambama se pokazalo da se to nije trebalo tako dogoditi jer selo Drače nije imalo neku taktičku važnost, rekao je predsjednik Udruge 7. gardijske brigade Pume Mirko Martinjak predstavivši monografiju svoje postrojbe koja je na području Dalmacije vojevala za slobodu Hrvatske od ožujka 1993. do povratka u Vraždin 17. listopada 1995. Veliki dio u knjizi, posvećen je baš sudjelovanju Puma u ratu na području općine Poličnik.
Međutim, Suhovare su bile i poprište prve značajnije pobjede u Domovinskom ratu na zadarskom području kad je 3. siječnja 1992. odbijen veliki napad na mjesto.
– Srbočetnici iz okolnih mjesta su pokušali uzeti naselje, ali su u dva sata borbe uspjeli doći samo do crkve i mjesta gdje se danas nalazi spomen obilježje. Pri tom su ubili jednu civilnu osobu i zapalili nekoliko kuća. Namjera im je bila zauzeti Jadransku magistralu i presjeći put prema Pagu, ali u tome nisu uspjeli zahvaljući braniteljima ovog kraja, rekao je načelnik Općine Poličnik Davor Lončar.
Obilježavanje je nastavljeno prigodnim programom u područnoj školi u Suhovarama, a prije polaganja vijenaca i paljenja svijeća održana je misa zadušnica u crkvi Gospe od zdravlja.