Prim. univ. prof. dr. med. Mariusu Nickel-Palczynskom dodijeljena diploma gostujućeg profesora

Slika korisnika valentinam
Sveučilište u Zadru
Prema podacima koje je iznio profesor Nickel- Palczynski, čak 15 posto stanovnika u općoj populaciji ima poremećaj ličnosti, a većina je smještena u poliklinikama i radi se o većem udjelu žena nego muškaraca
Marin GOSPIĆ
Prim. univ. prof. dr. med. Marius Nickel-Palczynski, gostujući profesor na Sveučilištu u Zadru

U organizaciji Odjela za zdravstvene studije i Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru jučer je u Svečanoj dvorani predavanje „O graničnome poremećaju ličnosti“ – „Einiges zur Borderline" održao prim. univ. prof. dr. med. Marius Nickel-Palczynski, redoviti profesor psihijatrije Medicinskoga fakulteta u Grazu i medicinski ravnatelj AMEOS klinike Bad Aussee u Austrija koji je odnedavno i gostujući redoviti profesor psihijatrije na zadarskom sveučilištu.

Prof dr. Zvjezdan Penezić, pročelnik Odjela za psihologiju izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je zadarsko sveučilište uspostavilo suradnju s AMEOS klinikom, a kao rezultat toga je i činjenica da je prim. univ. prof. dr. med. Marius Nickel-Palczynski,od ove akademske godine postao i gostujući profesor u Zadru.

- Kada je 2013. godine suradnja počela ona je bila formalna, a već sljedeće godine su već 4 studenta psihologije ostvarila stipendiju. Danas 9 studenata Odjela za psihologiju i Odjela za zdravstvene studije dobivaju stipendije, a dvoje je zaposleno u AMEOS klinikama. Nadam se da će se suradnja nastaviti, prilagođena potrebama lokalnih sredina, naglasio je dr. Penezić. Prof. dr. Slaven Zjalić prorektor za međuinstitucijsku suradnju i transfer tehnologija je ovom prigodom naglasio je kako su vrata zadarskog sveučilišta otvorena svima koji žele surađivati s njima, te dodijelio prim. univ. prof. dr. med. Marius Nickel-Palczynski diplomu gostujućeg profesora.

Profesor Nickel-Palczynski održao je potom vrlo zanimljivo predavanje.

-Sve što se tiče poremećaja ličnosti oduvijek je bilo vrlo zanimljivo. Svi su smatrali kako imaju pravo nešto reći o tome, stručnjaci, ulica, kafići, a pogotovo novinari. Neovisno o kojoj tradiciji radi opis značenja poremećaja ličnosti uvijek je bio negativan, a kada se nekoga naziva psihopatom naravno da je to stigmatiziranje. Poremaćaj ličnosti je nešto što je uvijek stabilno u vremenu i to posebno u odnosima. Osim toga dolazi do značajnog odstupanja u odnosu na socio-kulturnu okolinu u kojoj pojedinac živi. Početak je vrlo rano u adolescenciji, a tijek je vrlo stabilan. Medicinari imaju tendenciju da sve stavljaju u određene ladice, znači svaka bolest jedna ladica. Tijekom godina su postojali različiti sistemi kako kvalificirati određene poremećaje ličnosti, a sada imamo tri klastera, kazao je dr. med. Marius Nickel-Palczynski. Prema podacima koje je iznio ovaj gostujući profesor na zadarskom sveučilištu čak 15 posto stanovnika u općoj populaciji ima poremećaj ličnosti, a većina je smještena u poliklinikama i radi se o većem udjelu žena nego muškaraca.

-Da bi se postavila dijagnoza treba vremena, ne prerano i pogotovo ne kod mladih. U adolescenciji se može postaviti dijagnoza, ali kada se radi o dužem periodu promatranja. Kako bi se mogao dijagnosticirati granični poremećaj ličnosti osoba mora ispuniti pet osnovnih kriterija. To su pacijenti koji se očajno trude da ih se ne napusti, odnosi su im vrlo kratki intenzivni i kratki,oni su u potrazi za vlastitim identitetom, jako su impulsivni u vožnji, krađi i seksulanosti, samoozljeđivanju, oni često na druge osobe vrše pritisak, te prijete kako će se ubiti. Ako na odjelu u bolnici nešto ne dobiju onda obično prijete suicidom, a vi nikada ne znate je li to tako ili nije. Svaki puta to treba uzeti s oprezom i promatrati kao da je to istina. Rad s ovim osobama je vrlo težak jer su oni afektivno nestabilni te pokazuju jako puno ljutnje. Jako puno naših pacijenata je prošlo puno teških traumatiziranja, ne govorimo o specifičnim slučajevima kao što je rat ili neki drugi slučajevi, ovdje se govori o traumatizacijama u obitelji, privrženost, neadekvatni osjećaji, neprijateljski odnosi u obitelji. Tijekom 70-ih godina postojala su dva glavna stajališta s jedne strane je da su ovi poremećaji genetski uvjetovani, a drugi psihosocijalni. Danas smatramo kako je etiologija pomiješana i da svi ti faktori pridonose njegovom nastanku. Granični poremećaj ličnosti se javlja s drugim poremećajima, a to su ovisnička ponašanja, afektivni, anksiozni i opsesivno-kompluzivni poremećaji, PTPS i poremećaj hranjenja, naglasio je dr. med. Marius Nickel-Palczynski. Na kraju svog predavanja ovaj je sveučilišni profesor i poznati pratktičar pozvao studente da se prijave za stipendiju koju dodjeluje AMEOS klinika, a trenutno iznosi 283 eura i već je primaju studenti iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita i Zadra. Stipendija ove poznate austrijske klinike omogućuje i učenje njemačkog jezika, a time i veće perspektive u daljnjem usavršavanju i mogućem zapošljavanju u inozemstvu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno