DISKRIMINACIJA Status zaposlenika Saniteta pogoršao se prelaskom u Zavod za hitnu medicinu

Zbog potplaćenosti i neizdrživih uvjeta rada zaposlenici i  sindikalisti Saniteta, koji djeluje u sklopu Zavoda za hitnu medicinu  Zadarske županije, jučer su organizirali konferenciju za medije s koje  su zatražili izjednačenje prava i statusa s kolegama iz ostatka Hrvatske,  ali i reakciju resornog ministra dr. Milana Kujundžića.
Pravni zastupnik Teritorijalnog ureda Zadar Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Vedran Uranija, istaknuo je kako je na djelu  diskriminacija zadarskih zaposlenika u Sanitetu, kako vozača, tako i  medicinskih sestara i tehničara, jer su njihova osnovica plaće i koeficijent, u usporedbi s kolegama u Umagu, Zagrebu i drugim gradovima,  manji. Podsjetio je kako je teško stanje unutar ove ustanove naslijeđeno iz Doma zdravlja i sa žaljenjem konstatirao da se nastavilo, pa  čak i pogoršalo, nakon pripajanja Saniteta Zavodu za hitnu medicinu  ZŽ.

Izjednačiti status s drugima u Hrvatskoj
– Zaposlenici traže povećanje koeficijenta kako bi njihova prosječna  plaća, koja je trenutačno 3800 kuna i u razini prosječnog bruto minimalca, porasla u skladu s odgovornošću. Ravnatelj Zavoda nema sluha  za opravdane zahtjeve zaposlenika. S njim smo pokušali razgovarati, no  bez uspjeha. Taj problem potrebno je riješiti uredbom Vlade i isto tako  izjednačiti i status zaposlenika s istim sanitetima u ostatku zemlje, kaže  Uranija koji je rekao kako su nedavno  spasili dijete koje je bačeno s  balkona u Pagu, odvezli ga u Zagreb.
– Spasili su tisuće života. Oni imaju odgovornost, težinu i složenost  posla. Svakodnevno su u doticaju  s pacijentima i zaraznim bolestima.  Praktično su bez odmora, rade sami, bez liječnika, sestara i pratnje, izjavio je ovaj sindikalist dodajući kako je priča o uvjetima u kojima rade  zaposlenici Saniteta složenija i duža od pukog podizanja koeficijenta.
– Problemi se delegiraju s jedne na drugu adresu, prenose se i gomilaju  te s vremenom, kao što je to slučaj u ovom trenutku, postaju nepodnošljivi. Uz to, vozila kojima prevoze bolesnike su dotrajala, a nemaju ni uniformi, a o opremi da i ne govorimo. U tome je Zadar izuzetak u odnosu  na ostatak Hrvatske, poručio je Uranija, a dugogodišnji sindikalni povjerenik Saniteta, Ivan Gašpar, koji je i za mandata ravnateljice Renate Bek,  dok je Sanitet bio u sklopu Doma zdravlja Zadarske županije, iznio i konkretne brojke vezane uz zahtjeve zaposlenika.

Problemi se gomilaju
– Naši zahtjevi, da su usvojeni, koštali bi 700 tisuća kuna. Toliko je bilo  potrebno izdvojiti za koeficijent i uniforme, kako se ne bi tužili i da sve  krene nekim normalnim tijekom. Ravnatelj nam je rekao da novca nema, a ovih dana mogli smo u medijima pročitati kako je ravnatelj dostavio Županiji podatke o računu koji pokazuje da je na njemu 13 milijuna  kuna. Dakle, nema novca za ono što nam je potrebno, zbog čega dovodimo u opasnost, ne samo sebe, već i pacijente koje prevozimo, a ovamo  opet prikazuje plus u poslovanju, zaključio je Gašpar dodajući kako ne  zna što bi na to uopće rekao.
Aktualnom ravnatelju Predragu Orloviću zaposlenici zamjeraju i što je  smijenio dugogodišnju voditeljicu te postavio drugu, koja je nad zaposlenicima provodila mobbing. Tvrde kako su  zbog mobbinga brojni od  njih zatražili i stručnu liječničku pomoć. Ističu kako su ravnatelju iznijeli  svoje sumnje te ih potkrijepili i dokazima koji upućuju na pronevjeru, no  da ništa nije poduzeo dok to nije izišlo u javnost.
– Tek tada je voditeljica suspendirana, a gdje je nestao novac u ovom  trenutku istražuje DORH, iznijeli su sindikalisti.
O teškim uvjetima rada govorila je i smijenjena voditeljica Jasna Krpina, koja je ponovno na to mjesto imenovana nakon otkrivanja afere s  računima, ističući kako je za to mjesto ravnatelj odmah raspisao natječaj  i u njemu naveo da se radi o upražnjenom mjestu, a njezin kolega  Gašpar dodao je kako očito ne želi dati posao u ruke nekome tko ga zna  raditi, tko je stručan i tko ga je dobro radio godinama unatrag. 
Kao primjer loših uvjeta Krpina je navela činjenicu da u vozilima ne  prevoze pacijente kako bi trebalo prema postojećem pravilu.
– Svatko ima pravo na izoliran prijevoz, a naši ih vozači pokupe, bilo  starije, bilo mlade, djecu, s raznim dijagnozama, kako bi svi stigli na  odredište. Oni pod hitnoćom  voze satima, na relacijama prema Splitu i  Zagrebu najčešće. Dakle, radi se o složenom poslu koji kao takav onda  zaslužuje i adekvatan koeficijent, poručila je Krpina.

Mobbing smijenjene voditeljice
 Da je to doista tako potvrdila je majka 24-godišnjeg mladića koji je  mentalne dobi djeteta od šest godina. Uz ostalo, ima teški oblik epilepsije zbog čega prima terapije u Zagrebu dva puta mjesečno.
– Zimi nema grijanja, ljeti hlađenja. Toliko se nekada zna tresti krevet  da ga vežemo zavojima kako moje dijete ne bi skakalo po tom ležaju i na  tom dalekom putu. Nije to par kilometara, već par stotina kilometara.  Osoblje se trudi, ali nemaju opremu i uvjete. Spomenula bih i da se ponekad dogodi da ja s mojim djetetom obavim sve vrlo brzo, a onda da  moramo satima čekati dok drugi pacijenti,  koji su doputovali s nama,  obave sve svoje. Kad su u pitanju stari ljudi to potraje i cijeli dan, a ja s tako teško bolesnim djetetom, djetetom kojemu nije lako objasniti da mora čekati, moram kratiti vrijeme i ponekad ga na klupu legnem. Uz to,  kad on dobije "epi" napad, nije lako ni onima koji se voze s njim to gledati, rekla je majka ovog mladića koji na liječenje putuje iz Benkovca. Na  mobbing se požalila i Ines Goja, medicinska sestra koja ima preko 30 godina radnog staža u struci. Kazala je kako je bila primorana tražiti liječničku pomoć zbog mobbinga smijenjene voditeljice.
– Jedan dan smo imali tri hitnoće, imamo samo jedno vozilo s jakom  strujom, a sva tri liječnika su ga zatražila.  Nemamo dovoljno vozila, a niti  medicinskih sestara. Užasno je stresno jer se često pacijenti zbog takve  situacije iskale na nama, rekla je Goja, a svoj primjer iznijela je i Ana Pedišić, bcc.med., a radi se  problemima odnosno nerazumijevanju ravnatelja za njezinu situaciju što zbog djeteta s posebnim potrebama radi pola radnog vremena.
Na koncu, zaposlenici Saniteta poručili su kako im svega navedenog  dosta te da će poduzeti i druge sindikalne i zakonite radnje ukoliko se situacija ne poboljša.