Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Novo rađanje Apoksiomena

Autor: Branimir Vukosav

04.04.2009. 22:00
Novo rađanje Apoksiomena


U organizaciji Hrvatskoga geografskog društva – Zadar u četvrtak je održano predavanje dr. sc. Davorina Medakovića, oceanologa iz Centra za istraživanje mora Rovinj i prvoga hrvatskog znanstvenika koji je boravio na Antarktici. Izlaganje na temu “Ponovno rođenje Apoxyomenosa” okupilo je u predavaonici br. 33 Odjela za geografiju u Novom kampusu velik broj zainteresiranih posjetitelja, posebno zbog multidisciplinarnog karaktera teme koja je uz oceanologiju i geografiju uključivala i arheologiju, kemiju, te biologiju. Dr. Medaković je sudjelovao u timu znanstvenika koji su proučavali utjecaj mora, odnosno morskih organizama, na kip Apoxyomenosa pronađen u moru nedaleko Velog Lošinja. Pritom se došlo do novih vrijednih spoznaja ne samo o utjecaju živih morskih organizama na objekte koji u morskom okruženju provedu relativno dug period, već i o utjecaju tih istih objekata na morske organizme, posebno u kontekstu biomineralizacije.
– Važno je spomenuti da more predstavlja vrlo “agresivno” okruženje, no cijeli niz čimbenika odlučuje o brzini promjena na objektu koji se u moru nalazi. Zadaća analiziranja biomineralizacije sastojala se u popisivanju svih organizama koji su zatečeni na površini kipa nakon postupka njegove desalinizacije. Izvršena je analiza vapnenih ostataka i ljuštura morskih organizama, te je utvrđeno kako je njihovo dugotrajno prisustvo djelovalo na brončani kip, odnosno kako je brončana podloga djelovala na te iste organizme, istaknuo je Medaković.
Utvrđeno je da je postojanje živih organizama osiguralo dobru zaštitu kipu, spriječivši njegovo propadanje. Naime, tisućama godina stvarao se zaštitni sloj koji je sprečavao i umanjivao utjecaj morske vode na površinu kipa. S druge strane, dijelovi kipa koji nisu bili prekriveni morskim organizmima jer su ležali u pijesku, doživjeli su veću devastaciju.
– Također, sastav kipa koji je većinom brončani djelovao je na mineralni sastav ljuštura pojedinih organizama. Primjerice, utvrdili smo da ljušture organizama koji su živjeli na kipu sadržavaju znatno veći udio kalcita u odnosu aragonit, što nije slučaj kada spomenuti organizmi žive i rastu na prirodnim površinama, naglasio je dr. Medaković.
Iz arheološke perspektive stoga je prisutnost živih organizama bila vrlo značajna, a nove spoznaje i znanstveni napredak u ovom i drugim istraživanjima svakako će pomoći u ostvarivanju zacrtanog cilja koji je spomenuo dr. Medaković, a to je osnivanje multidisciplinarnog centra za znanstvena istraživanja arheoloških pronalazaka.