Najviše minskih incidenata u Zadarskoj županiji

Zadarska županija je županija s najvećim brojem minskih incidenata te županija s najviše stradalih od mina. U Zadarskoj županiji evidentirano je 23 stradale djece, od toga sedmero djece je smrtno stradalo, dok je 16 djece s teškim tjelesnim ozljedama
Ujedinjeni narodi proglasili su 4. travnja Međunarodnim danom svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju. Pored hrvatske kampanje za zabranu protupješačkih mina (CCBL), Hrvatskog centra za razminiranje, hrvatskog Crvenog križa te Zajednica udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata i Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske županije drugu godinu za redom obilježila taj međunarodni dan. Ove se godine taj dan drugi put obilježava, ne samo u Hrvatskoj, već svugdje u svijetu.
– Međunarodnim danom svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju obilježava se zbog ogromnih humanitarnih i razvojnih problema koje uzrokuje prisutnost mina i eksplozivnih zaostataka rata, što ima ozbiljne i dugoročne socijalne i ekonomske posljedice za stanovništvo zemalja ugroženih minama i eksplozivnim zaostacima rata, i ozbiljne prijetnje koje mine i eksplozivni zaostaci rata predstavljaju za sigurnost, zdravlje i živote lokalnog civilnog stanovništva, kao i za osoblje koje sudjeluje u humanitarnim misijama, operacijama održavanja mira i programima rehabilitacije, navodi Ljubica Krcić, predsjednica županijske Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.
Najviše stradavaju djeca
Nakon završetka Domovinskog rata i ratnih djelovanja od mina stradavaju uglavnom civilne osobe, povratnici u svoja ratom razrušena mjesta koji, baveći se poljoprivredom, stočarstvom, lovom ili sakupljanjem drva za ogrjev, ulaze u minski sumnjiva područja koja još uvijek nose smrtonosnu opasnost, mine i druga neeksplodirana sredstva zaostala iz rata.
– Naša se udruga susreće s velikim brojem stradalih civilnih od minski eksplozivnih sredstava, naročito djece. U Zadarskoj županiji ima evidentirano 23 stradale djece, od te tužne brojke sedmero djece je smrtno stradalo, dok je 16 djece s teškim tjelesnim ozljedama. Dvije žene su smrtno stradale, a pet žena pretrpjelo je teške tjelesne ozljede. Od 51 stradalog muškarca 20 ih je smrtno stradalo, dok je 31 muškarac s teškim tjelesnim ozljedama, nabraja Krcić podatke iz županijske crne statistike civila stradalih od minsko-eksplozivnih sredstava.
Udruga ima nekoliko kategorija članova koje pomaže, a među njima i o članovima obitelji stradalih od mina. Ranjena djeca u Domovinskom ratu su posebna kategorija jer traže posebnu skrb.
– Veliki broj članova udruge se bez ekstremiteta. Republika Hrvatska odobrila je 1,4 milijuna kuna koja su isključivo namijenjena samo za ortopedska pomagala, navodi Krcić dodajući kako su 2009. godine natječajem Adris zaklade dobili 50.000 kuna, dok su protekle godine u Škabrnji zahvaljujući HEP-ovom natječaju za školsku djecu održali tribinu s edukativnim filmom o opasnosti od zaostalih mina.
Žrtve mina su pojedinci, ali i države jer im se priječi gospodarski napredak budući da postoje područja koja su nedostupna. Otawskom konvencijom donesen je zadatak državama potpisnicama da se skrbe i o uništenju i razminiranju, ali i o pravima invalida žrtvama mina, da se skrbe za njihovu rehabilitaciju i socijalno-ekonomsku integraciju. U RH više od 280 zakona i podzakonskih akata tretiraju problematiku mina i skrb o žrtvama mina.
U županiji 1.600 oznaka minske opasnosti
– HCR je izradio brošuru “Mogućnosti i prava” zahvaljujući kojoj bi se svi stradalnici od mina i njihove obitelji lakše snalazile u svojim pravima, jer ta brošura sustavno tretira sva prava iz mirovinskog osiguranja, prava mirnodopskih vojnih i civilnih žrtava rata uz koje spadaju i žrtve od mina te na kraju ističe prava pirotehničara i s njima izjednačenih osoba. Brošuru ćemo podijeliti svim našim članovima, Krcić naglašavajući kako treba učiniti sve na osvještavanju o opasnosti od mina, poduzeti sve da se tim ljudima omogući socijalno-ekonomska inkluzija u društvo te smanjenje težine njihova invaliditeta.
Minsko sumnjivi prostor na području naše županije obilježen je s više od 1600 oznaka minske opasnosti. Iako broj stradavanja i žrtava od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava opada iz godine u godinu, još uvijek se ukazuje potreba rada na tom problemu. Zadarska županija je županija s najvećim brojem minskih incidenata te županija s najviše stradalih od mina.
– Želimo ukazati da problem postoji i nakon 16 godina od završetka Domovinskog rata te još uvijek stradavaju i civili i pirotehničari, što govori da minska područja još uvijek predstavljaju sigurnosni, sociološki, psihološki, ali i razvojni problem na području naše županije, ali i u cijeloj RH. Upravo zbog navedenog tijekom godine u suradnji s HCR-om i MUP-om održat ćemo i dvije tribine o opasnosti minama, poručila je Ljubica Krcić najavljujući pritom i održavanje redovne godišnje skupštine udruge krajem mjeseca travnja.