Nadinsko blato prekriveno s 250.000 cjepova vinove loze

Slika korisnika admin
nadin_benkovac
Strojnom sadnjom s laserskim navođenjem za 8 do 9 sati posadi se do 15.000 vinovih cjepova

Na Nadinskom blatu u tijeku je revitalizacija i obnova vinogorja starog oko 40 godina koju je pokrenula Udruga vinara i vinogradara Nadin. Kupljeno je čak 250.000 cjepova vinove loze francuskih sorti crnih vina merlota, grenachea, cabernet sauvignona i syraha s certifikatom. Projekt podupire i Grad Benkovac koji u cijeni od 9,50 kuna za jedan cijep participira u 50-postotnom iznosu. U ovom ambicioznom projektu sudjeluje 60-ak od ukupno 110 posjednika. Revitalizacija i obnova provodi se trenutačno na 60 hektara od 360 hektara na kojima se prostiru vinogradi. Cijena ulaganja s pripremom terena i strojnom sadnjom novih trsova s laserskim navođenjem je oko 4 milijuna kuna. Upravo zbog navedenog je jasno da je nadinski projekt jedna od trenutačno najvećih investicija vinogradarstva na prostoru Zadarske županije i šire.

Velika ulaganja
- Ovoj ćemo početnoj investiciji morati dodati i znatne troškove nabave i podizanja armature i održavanja vinograda za tri godine do njegova ulaska u punu rodnost, kaže Željko Vrsaljko, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Nadin.
- Ulaganja su velika zbog troškova oko vađenja starih trsova, pripreme zemljišta i podizanja novih nasada, ali uvjeren sam u isplativost cjelokupnog posla, koji će prve prave rezultate dati tek nakon četiri-pet godina, a u trećoj godini očekuje se prvih 30 posto uroda zasađenih visokokvalitetnih sorti. Iduću godinu-dvije planiramo i relativizaciju i još većeg dijela preostalog starog vinograda kako bi tako ukupne proizvodne površine bile oko 350 hektara na kojim su posjednici-koncesionari Nadinjani i vinogradari iz Polače, govori Vrsaljko dodajući kako je to sastavi dio proizvodnje ekološkog vina.
Nadinjani ovih dana imaju ritam skoro pa kao New York! Za sebe će reći: "Govoru nan da smo hvarski Izraelci. I neka nan govoru, bome i jesmo!" A objašnjenje je u jednoj bogodanoj ravnici, u nevjerojatnoj vitalnosti i slozi mještana i u - vinu vrijednom kao suho zlato. Iznajmili su i mehanizaciju za strojnu sadnju s laserskim navođenjem koja u jednom danu može posaditi oko 15.000 cjepova vinove loze. Danas-sutra očekuju i dolazak još dva traktorska stroja kako bi sadnja novih trsova završila do kraja ovog tjedna.
- Vinogradarstvo po principima ekološke poljoprivrede s kojim možemo konkurirati ulaskom u Europsku zajednicu podrazumijeva proizvodnju zdravog grožđa i kvalitetnog vina. Uvažavaju se biološki zakoni, podržavaju i unapređuju prirodna plodnost i biološki procesi u zemljištu, koristi njegova mikrobiološka aktivnost koja doprinosi pravilnoj ishrani loze.

Ekološka proizvodnja
Obrada zemljišta svodi se na najmanju mjeru, a zabranjena je uporaba mineralnih gnojiva i sintetičkih pesticida u zaštiti, napominje Vrsaljko dodajući kako je ekološka proizvodnja vina jedini način za ravnopravnu utakmicu s vinarima u Europskoj zajednici.
- Želimo svojim potomcima ostaviti nešto što je zdravo, čisto i ekološki prihvatljivo. Uz to ekološkom proizvodnjom štitimo prirodu, želimo i sačuvati zdravlje naših budućih konzumenata. Znate, Nadinsko blato je teren kakvih je jako malo u Europi uopće. Tu se može grožđe proizvoditi bez prskanja, bez zaštite, a to je glavni preduvjet da se može proizvesti jedan vrhunski ekološki proizvod. Ovom sadnjom novih vinograda stvaram zapravo sirovinsku osnovu za poslovanje vinarskog podruma nakon ulaska Hrvatske u EU. Jasno je da će nas ulaskom u EU zahvatiti kvote, ističe Vrsaljko dodajući kako se u posao revitalizacije i obnove uključio veliki broj mladih ljudi.
Mladi žele nastaviti ono čime su se bavili njihovi preci. Vole ovaj posao, vole vinograde i vino, zato im uopće nije, kažu, teško raditi.
- Mislim da je ova grana gospodarstva posebno zanimljiva i izazovna nama mladima, a ekonomski efekti nisu zanemarivi. Očekujemo da će prinosi vinograda iznositi od 8 do 10 tona po hektaru, kaže mladoliki žitelj obližnjeg Zagrada koji u lozi i vinu vidi svoju budućnost.
Svjetska popularnost ovih sorti, ali i činjenica da se u Hrvatskoj ta vina ne proizvode u znatnoj količini, ujedinila je veći broj posjednika na Nadinskom blatu uputivši ih na iznimno dobru perspektivu plasmana na tržište. Osim toga, kako vina te četiri sorte u Hrvatskoj dospijevaju pretežno iz uvoza, uvidjeli su opravdanost investiranja u proizvodnju takvih vrhunskih crvenih vina prvenstveno za hrvatsko, a potom možda i za strano tržište.
Na rastanku nam vinar Šime Marić reče:
- Novci su u poljoprivredi, a ne u turizmu, virujte mi, znan šta govorin. Zlato je u poljoprivredi, samo triba bit veliki i dobar proizvođač. I kombinirat s turizmon. Mladi će to znat budu li pametni... I još ću van reć: mi smo Europa! I neka oni traže nas, a ne mi njih!

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno