Pehar: Pokrenuli smo grad

Značajno je i to da smo ovom manifestacijom “pokrenuli” grad uključivši i druge srodne institucije, kao što su vrtići, škole, Sveučilište…, istaknuo je Pehar
Gradska knjižnica Zadar (GKZD) ove godine slavi 60. obljetnicu svog osnutka, a ujedno se obilježava i 10 godina od preseljenja GKZD iz prostora Kneževe palače u Stjepana Radića 11b. Tim povodom svaki mjesec organiziraju se razna događanja, a najviše zanimanja pobudila je manifestacija “Zadar čita 2009.” Tim povodom razgovarali smo s ravnateljem Gradske knjižnice Zadar mr. sc. Ivanom Peharom, knjižničarskim savjetnikom.
Promicanje čitanja i dobre knjige
Što je ponukalo Gradsku knjižnicu Zadar na manifestaciju “Zadar čita 2009.”?
– S obzirom na to da Gradska knjižnica Zadar ove godine proslavlja 60. obljetnicu svog osnutka, osim različitih većih programa kojima gotovo svakog mjeseca obilježavamo tu obljetnicu, bila nam je velika želja napraviti i jedan projekt koji će istaknuti jednu od temeljnih uloga narodne knjižnice u društvu: promicanje čitanja i dobre knjige. Da bi se taj specifični program razlikovao od svih drugih programa promicanja čitanja koje inače provodimo tijekom godine, odlučili smo koncentrirati šarolik presjek programa u svega tjedan dana te uspostaviti suradnju s drugim zadarskim institucijama: dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, Sveučilištem u Zadru i Općom bolnicom Zadar. No, bio je i niz drugih razloga. Pismenost u Hrvatskoj, kao i poznavanje književnosti, na prilično su niskom nivou. Rezultati istraživanja Tko i koliko u Hrvatskoj čita iz 2004. godine, provedenog putem osobnih intervjua na reprezentativnom uzorku odrasle populacije, pokazuju da čak 45 posto stanovništva Hrvatske u toj godini nije bilo u dodiru s knjigom. Popularizacija čitanja i promicanje čitanja djela hrvatskih autora osobito su važni razlozi. Također, u društvenoj panorami uopće zabrinjava i odnos roditelja prema čitanju priča svojoj djeci. Kako je roditeljevo čitanje naglas izuzetno važno za intelektualan i psihički razvoj djeteta, ovu komunikacijsku razinu i važnost naglas izrečene riječi htjeli smo naglasiti putem bloka Zajedno kroz priče, ali i 20-minutnog čitanja naglas u dječjim vrtićima i školskim knjižnicama. U pogledu naše struke, knjižničarstva, htjeli smo dati dobar primjer hrvatskom narodnom knjižničarstvu, jer ovakvih projekata na razini jednog grada do sada u Hrvatskoj nije bilo.
Kakav je bio odaziv publike?
– Svi programi u ovoj manifestaciji osmišljavani su na način da zainteresiraju. Stoga smo se i opredijelili za raznovrsne programe namijenjene djeci, mladima, odraslima. Sa zadovoljstvom mogu reći da se uložena energija, vrijeme i trud mojih kolega “isplatila” i da su svi programi bili odlično prihvaćeni. Posebno bih istaknuo književne susrete koji su, iako koncentrirani u kratkom vremenskom razdoblju (i to svakodnevno), zabilježili izuzetan interes. Prostor multimedijalne dvorane bio je premalen da primi sve koji su željeli doći na književne susrete, što nam je bilo žao, a mnogi su dolazili i po 20 minuta ranije kako bi rezervirali mjesto. Ali to je ujedno dokaz da je odabir književnih imena pogođen po pitanju čitalačkih i kulturnih interesa Zadrana.
Zašto ste se odlučili na odabir upravo tih književnika odnosno poznatih osoba koje čitaju u knjižnici?
– Književne večeri bile su usmjerene ka najpoznatijim i najčitanijim hrvatskim književnicima, među kojima su: Renato Baretić, Ivo Brešan, Miro Gavran, Andrea Zlatar i Slobodan Prosperov Novak. Autori poput Baretića, Brešana ili Gavrana dobitnici su prestižnih književnih nagrada, njihove knjige su “razgrabljene” u knjižarama i knjižnicama, a neki od njih, kao što je Gavran, su i svjetski poznati književnici. Andrea Zlatar i Slobodan P. Novak su sveučilišni profesori u RH i inozemstvu, Zlatar u Francuskoj, Novak na Yaleu, urednici i vrhunski intelektualci. Kako je svaki autor izuzetno individualan, tj. “priča za sebe”, pri odabiru smo se vodili raznolikošću opusa i osobnosti svakog autora, te smo nastojali svakome u Zadru tko čita knjige, ili će ih tek čitati, ponuditi ono što bi ga moglo zanimati. Naravno, odabir je mogao biti i drugačiji, no s obzirom na izvrsnu posjećenost susreta, smatramo da je odabir zadovoljio intelektualne i kulturne interese Zadrana.
U pogledu poznatih Zadrana koji čitaju djeci u Zajedno kroz priče, odlučili smo se za Zadrane koji su i estradne osobe izložene javnosti, no istodobno obiteljske osobe, jednostavnog i neposrednog nastupa, lokalne “zvijezde”, ikone. Što je djeci najbliže? Glazba i sport, na prvom mjestu. Pjevači poput Tomislava Bralića i Đanija Maršana te sportaši Rok Stipčević i Dalibor Zebić su oduševili djecu, a ukoliko jedna poznata osoba nastupi vlastitim primjerom i naglašenim mottom “treba čitati”, to će senzibilizirati i djecu i roditelje.
Klubovi čitatelja
Ima li dugoročnijih posljedica projekta, tj. koji su njegovi rezultati? Koji su daljnji planovi?
– Kao što ste i sami mogli primijetiti, manifestacija Zadar čita bila je bogata sadržajno i programski. Neki sadržaji, poput tematskih izložbi knjiga, književnih susreta, radionica i sl. priređenih za vrijeme manifestacije, sigurno su potaknuli na čitanje. Međutim, manifestacija je “izrodila” i kvalitetne programe koji ostaju njezina “trajna vrijednost”. Tu prije svega mislim na klubove čitatelja, koji su novost u našoj knjižničnoj ponudi. Klubovi čitatelja su nama kao narodnoj knjižnici bili pomalo bolni nedostatak. Promatrajući strukturu korisnika u Središnjoj knjižnici i ograncima, na tri „punkta” smo ustanovili klubove za tri različite dobne skupine: u Središnjoj knjižnici za mlade, u Ogranku Ploča za djecu, te u Ogranku Bili brig za odrasle čitatelje. Zanimljivost je da klubove u Središnjoj knjižnici i na Bilom brigu vode volonteri. Ljubitelji lijepe književnosti sastaju se i razmjenjuju svoja mišljenja i utiske o (istom) pročitanom djelu.
Kako je poznato da se čitalačke navike stvaraju i razvijaju od najranije dobi, u razdoblju od 30. ožujka 2009., dakle prvog dana manifestacije, pa do istog datuma sljedeće godine,  Knjižnica poklanja upis svakom novorođenom djetetu u Zadru, potičući i na taj način čitanje. Značajno je i to da smo ovom manifestacijom “pokrenuli” grad uključivši i druge srodne institucije , kao što su vrtići, škole, Sveučilište…, te im se ovom prilikom i zahvaljujem. Smatram da je suradnja kulturno-obrazovnih institucija nužna iz više razloga: kulturnog planiranja, identifikacije sredine i razvijanja osjećaja pripadnosti, kao i racionalnog odnosa prema sredstvima.
Programe kojima je cilj poticanje čitanja Knjižnica provodi kontinuirano, a zbog interesa koji je pobudio ovogodišnji Zadar čita, s manifestacijom planiramo nastaviti i sljedeće godine.