Stazama svjetlosti

Foša je osvijetljena. Inozemna tvrtka dala je na natječaju za svjetlosno uređenje Grada najbolju ponudu i uskoro će se krenuti dalje. U svjetlosti će se kupati svi najrelevantniji kulturni i sakralni objekti i čitav će Grad izgledati poput novogodišnje jelke. Bit će lijepo, pogotovo noću, kada je ionako, poslovično, dobar dio gradskih četvrti u posvemašnjem mraku. Na redu je, kažu nam, potez od mosta preko Kalelarge do Gospe od Zdravlja. U budućnosti će nam turisti, baš kao i svi mi, domaći, moći uživati u toj ‘stazi slonova’. Kakvu nekoć imade naša metropola, od Tkalčićeve preko ‘Blata’ i ‘Zvečke’ do ‘Kavkaza’. Bila je to najpopularnija ruta noćnog izlaska u grad generacije novoga vala. Hippyji, prije njih, imali su svoj ‘Corso’ i ‘Gradsku kavanu’. Svaka generacija ima svoje omiljene staze, kojima kroči kad navečer dođe u grad. U noćni izlazak. Neke su staze obilježene drugačijim markacijama, toponimima, znakovima. Recimo, partijaneri, brijači, vole klubove, i mogli bi postaviti ‘mirila’ na stazu noćnih klubova: od Gothama do Maraschina, pa Foruma i Callegra i kluba u City Gallery do Maya puba. Ili tako nekako.
A naši će turisti, kada se iskrcaju u Zadru, uživati u stazama svjetlosti. I Grad će biti poput uspavane, doduše, još uvijek, ali ipak – ljepotice. Zadruljice. Grada koja ima svoje Vruljice i svoje osvijetljene ulice.
A danas se otvara i novi zadarski muzej, onaj antičkog stakla. Uz Arheološki i Narodni, to je već treći pravi muzej na Poluotoku, pa će se moći sastaviti i takav, kulturološki, itinerarij. Oni koji gotive kulturu ljeti ne samo da će moći uživati u brojnim kazališnim predstavama, koncertima, performansima i inim događanjima na mnogobrojnim zadarskim kulturnim ljetnim festivalima, već će moći u obilazak kulturnih institucija: od Galerije umjetnina NMZ i MAS (Muzej antičkog stakla) preko Kalelarge do AMZ (Arheološki muzej Zadar) i NMZ (Narodni muzej Zadar). O dodatnim postajama, mnogobrojnim sakralnim spomenicima, crkvama, samostanima, pa palačama, bivšim crkvama… da i ne govorim. A onda, tu su i posebne atrakcije, morske orgulje, pa ‘pozdrav Suncu’, parkovi, Riva, galerije i knjižnice. Riječju, Zadar ima dobar potencijal upravo za razvoj tog, nazovimo ga uvjetno tako, kulturnog turizma.
I stoga nam treba, ako već ne ujedinjenje svih kulturnih ljetnih festivala, a ono barem jedinstven plakat i jedinstvena programska knjižica. Na kojoj će biti sve točke programa koje nude Zadarsko kazališno ljeto, Glazbene večeri u Donatu, Zadar snova, KalelargArt, Artikultura i drugi. Uključujući i ono što za tih mjeseci organiziraju udruge mladih i talentiranih, od Šigurece i Z.V.U.K.-a do Zaleta i Igrajmo se.
Ljeti je tu i Noć punog mjeseca, i Garden fest, i još toliko toga. Morali bismo onda svi još malo zapeti i stvoriti od Zadra hrvatski Bauhaus. Stalnu ljetnu kulturnu prijestolnicu države. Kojoj, ako se snage ujedine, neće biti ravni ni Dubrovačke igre ni Splitsko ljeto, ni Pula ni Motovun.
To bi trebao, to bi mogao biti Zadar ljeti. Od bogova nam dat za dar. Na dar. Još više slavan, nego u pjesmi Tornada. I ne samo da mu nitko ne bi mogao biti ravan, jer je slavan, već kultura u njemu više ne bi morala služiti samo za – paravan.