Neka Jadranka Kosor zatvori ono što je sama otvorila

Postavlja se pitanje uklapa li se ukidanje Trgovačkog suda u neku novu regionalnu podjelu u kojoj bi Zadar, unatoč najavama kako će postati metropola Mediterana, a izgubio status regionalnog središta?
Mi u SDP-u protivimo se zatvaranju Trgovačkog suda u Zadru, a Jadranki Kosor poručujem da zatvori ono što je sama otvorila, kazala je saborska zastupnica i predsjednica zadarskog SDP-a Ingrid Antičević Marinović, napominjući kako je u vrijeme svojeg mandata ministrice pravosuđa u koalicijskoj Vladi otvorila 12 sudova.
– Na Trgovačkom sudu rade suci i službenici iz Zadra. Trgovački sud u Zadru 2002. godine imao je 3.000 predmeta, a već 2003. godine 7.000 predmeta i od tada se godišnja brojka predmeta kreće od 7 do 8 tisuća. Toliko predmeta suci i riješe. Trgovački sud je od vitalnog interesa za gospodarstvo određenog kraja. Naša je Vlada u svojoj reformi imala racionalizaciju u pravosuđu, ali tek na kraju balade, kada svi zaostali predmeti budu riješeni, a racionalizacija se odnosila na prekršajne i općinske sudove, možda i neki županijski sud, ali nikako na trgovačke sudove. Gospodarstvenici su s ushićenjem dočekali otvorenje Trgovačkog suda u Zadru, to je bio velik doprinos za Zadar, pogotovo za njegovo gospodarstvo. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Zadar ima 73.000 stanovnika. Zadar je peti grad po veličini, Zadar nije mali grad. Najava da bi Hrvatska trebala imati četiri Trgovačka suda; u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku apsolutno je neprihvatljiva i iz nje se vidi da ova Vlada ne razumije funkcioniranje pravosuđa. Ne radi se tu o sudovima za ratne zločine ili uskočkim sudovima gdje postoji logika da ih ima samo četiri. Vlada ne zna što bi napravila u pravosuđu, jer se nije makla šapa politike s pravosuđa, pa se ovim želi stvoriti dojam da se nešto radi. Ukidanje Trgovačkog sud u Zadru značilo bi veliki korak unatrag. Gospodarstvenici se dobro sjećaju što je značio odlazak na Trgovački sud u Split. Unatoč poboljšanoj cestovnoj infrastrukturi, to znači gubitak radnog dana, a koliki bi se tek redovi stvorili i koliko bi trebalo čekati? Unazadili bi se ovi standardi koje smo do sada postigli, a s kojima građani, i ovakvima kakvi su danas, nisu zadovoljni. Kad bi Zadar izgubio Trgovački sud, to bi značilo i daljnje reperkusije. Postavlja se pitanje uklapa li se to ukidanje u neku novu regionalnu podjelu u kojoj bi Zadar, unatoč najavama kako će postati metropola Mediterana, a izgubio status regionalnog središta? Zadar sebi ne može dopustiti da se to dogodi i da postane samo spavaonica i turistički grad Forbes nas je maknuo s liste najuspješnijih gradova, a uz ovakvu najavu, možete zamisliti kakvu je sudbinu Zadru namijenila ova vlast, kazala je Antičević Marinović.
 

Šimonoviću priznanje za diplomatski rad

Na upit kakao ocjenjuje imenovanje ministra Ivana Šimonovića pomoćnikom glavnog tajnika UN-a, Antičević Marinović je kazala kako je riječ o priznanju Šimonovićem radu kao diplomatu.
– Njegov odlazak iz Vlade i dolazak nove osobe, tko god ona bila, neće promijeniti stvari, jer pojedini ministri, čak i ako su kompetentni, ne mogu provesti reformu u svojim ministarstvima. Ne usude se proturječiti premijerki, jer svatko tko se ne slaže s onim što premijerka kaže snosi posljedice, rekla je saborska zastupnica SDP-a.

HDZ 2003. odbio adekvatno zaštititi policajce

Antičević Marinović je kazala kako bi, da je Novela u Kaznenom zakonu iz 2003. ostala na snazi i počela se primjenjivati, stadionski napadač u čijem je napadu policajac izgubio oko mogao biti kažnjen i doživotnom zatvorskom kaznom.
– U Noveli Kaznenog zakona iz 2003. godine mi smo uveli kaznu doživotnog zatvora za ubojstvo policajca i teško ranjavanje policajaca s posljedicom. HDZ nije je glasovao za taj zakon. Iz HDZ-a su tada kazali da se protive pooštravanju kaznenih sankcija. Zaboravili su što su tada rekli, pa kad se dogodi nešto ovakvo daju bombastične izjave, a sami su odbili adekvatno zaštiti policajce, kazala je SDP-ova saborska zastupnica pojašnjavajući kako spomenuta Novela nikad nije stupila na snagu, jer je „pala” na Ustavnom sudu.
– Ustavni sud se, nakon što smo mi izgubili vlast, izjasnio da nije donesena potrebnom većinom i proglasio Kazneni zakon organskim zakonom, iako je do tada taj zakon već bio mijenjan pet, šest puta i ni jednom primjene nisu bile donesene većinom potrebom za donošenje organskog zakona, dodala je.