Vlada razmišlja o rebalansu koji se neće tako zvati

Prema mišljenju ekonomiste Ljube Jurčića, Vlada bi, ako o tome uopće razmišlja, rebalans trebala napraviti prije ljeta. “Ako ga misle napraviti, politički je bolje to uraditi sada”

Vlada treba ozbiljno početi razmišljati o rebalansu proračuna, ma koliko u predizbornoj godini bježala od preslagivanja državnih financija. Činjenica da je država u prva tri mjeseca ove godine u minusu 5,4 milijarde kuna dok je na razini dijele godine planiran deficit od 14,8 milijardi trebala bi tjerati na ozbiljno razmišljanje. Tim više što mi minus u prvom kvartalu ove godine bio i viši, da su se rashodi proračuna zadržali na prošlogodišnjoj razini. Naime, ove godine proračunski su troškovi bili 29,6 milijardi kuna i u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjeni su za milijardu kuna. No, plaće, mirovine i sve ostale socijalne izdatke, odnosno svih onih oko 80 posto fiksiranih izdataka proračuna, Vlada ne može smanjivati tako da prostora za daljnje značajnije uštede nema. A ako želi minus proračuna zadržati u planiranim okvirima, morat će posegnuti za rebalansom, ali vjerojatno i za novim zaduženjem. O rebalansu se već potiho govori pa se i sve ozbiljnije razmišlja kako ga provesti, ali da se pritom preslagivanje državnih financija ne nazove rebalansom.
Najveće uštede na rashodovnoj strani u prvom kvartalu učinjene su na subvencijama za koje je isplaćeno 338,7 milijuna kuna manje nego u istom periodu lani. Za nepunih 215 milijuna kuna smanjeni su ostali rashodi, a u njih se ubrajaju izdvajanja za modernizaciju Hrvatskih željeznica ali i izdvajanja za Hrvatske autoceste iz cijene goriva. Neusklađivanje mirovina kao i sve niža primanja novih umirovljenika u prvom su tromjesječju proračunske izdatke smanjili za 37,8 milijuna kuna, a smanjeni su i izdaci za zdravstvo i socijalnu skrb, kao i nezaposlene i to ne zbog smanjenja nezaposlenosti već zakonskog smanjenja naknada. Ukupno je tako iz proračuna u prva tri mjeseca građanima isplaćeno 15,6 milijardi kuna što je za 187,7 milijuna manje nego u istom razdoblju prošle godine. Na rashodima za zaposlene, pak, ušteđeno je 76,5 milijuna kuna, ali su ukupni izdaci za plaće blago rasli. Da su proračunski rasodi ostali na istoj razini kao i lani, minus proračuna već bi dobrano prešao šest milijardi kuna.
U Vladi se nadaju kako će travanj i ostatak godine donijeti poboljšanja na prihodovnoj strani. Naizdašniji punjač proračuna – porez na dodanu vrijednost – glavni je adut jer će cijene i dalje rasti, s turističkom sezonom doći će do porasta potrošnje pa time i viših prihoda kako od PDV-a tako i od trošarina. Vjerojatno će se donekle popraviti i socijalni doprinosi zbog sezonskog smanjenja nezaposlenosti.
Iako se državne financije uvijek mogu izvlačiti na sezonska kretanja, odnosno činjenicu da je punjenje proračuna u prvom kvartalu uvijek slabije, evidentno je da se gospodarski oporavak u Hrvatskoj još ne nazire.
Prema mišljenju ekonomiste Ljube Jurčića, Vlada bi, ako o tome uopće razmišlja, rebalans trebala napraviti prije ljeta. “Ako ga misle napraviti, politički je bolje to uraditi sada”, veli Jurčić navodeći kako će, s obzirom na situaciju, Vlada teško proći bez rebalansa proračuna. Planirani deficit teško će se održati, pa Jurčić smatra kako će on iznositi najmanje 16 milijardi kuna. Kako se neslužbeno može čuti i Banski dvori, iako bi to službeno željeli izbjeći, razmišljaju o prekrajanju financija prije ljeta. Naime, politički im se ne isplati čekati rezultate turističke sezone jer bi se doveli u situaciju da rebalans provode uoči izbora. Kampanja će se s jesenskim danima zahutkati pa vladajućima zasigurno ne bi odgovaralo da se u Saboru danima raspravlja o državnim financijama.