Crnoj pjegavosti, pepelnici i peronospori nema mista u Bakovićevu vinogradu

U ovoj fazi sad bi već bilo vrijeme za drugo prskanje. Razlog je što je očito da se ovdje radi o toplom položaju. Ako pogledamo u Nadinskom blatu, tamo trenutačno nisu ovoliko velike mladice. Dakle, ovdje bi nam trebalo prskanje i zbog toga što su ujutro rose, a to znači da uvijek postoji opasnost od infekcija, kaže Zvonimir Vlatković

Nakon što se vrijeme dugo kolebalo pa smo imali i nezapamćenu sušu, veliki snijeg ove zime, a zatim i mraz, čini se da se vremenske prilike ipak stabiliziraju. Pale su kiše, a uskoro su porasle i temperature zraka. Sve će se to, naravno, odraziti i u radnim zadaćama i obvezama poljodjelaca pa tako i vinogradara. Što se i kako ovih dana radi u vinogradu, upitali smo Zvonimira Vlatkovića, dipl. ing., iz Poljoprivredno savjetodavne službe Hrvatske poljoprivredne komore, koji je taman pošao u obilazak jednog vinograda u Banjevcima pa krenusmo s njim.
 Kad prskati, kad popliviti
U OPG-u Divne Baković nalazi se i vinograd na položaju idealnom za uzgoj vinove loze u kojem se uzgajaju introducirane i domaće sorte, točnije merlot, plavina, babić i maraština. Zajedno s Vlatkovićem obilaze ga Divna i Jadranko Baković. Pregledavaju se trsovi i razgovara o tome kad prskati, a kada popliviti.
– U ovoj fazi sad bi već bilo vrijeme za drugo prskanje. Razlog je što je očito da se ovdje radi o toplom položaju. Ako pogledamo u Nadinskom blatu, tamo trenutačno nisu ovoliko velike mladice. Dakle, ovdje bi nam trebalo prskanje i zbog toga što su ujutro rose, a to znači da uvijek postoji opasnost od infekcija, kaže Vlatković te dodaje čime je najbolje prskati:
 Različita zaštitna sredstva
– Moj je savjet da se radije prska s organskim fungicidom, bio to Polyram, Devdithan, Universalis koji drži osam dana. Znači sve što naraste nije zaštićeno, a nakon toga, nakon 14 dana se može već ići sa sistemicima na bazi mikal, Melody duo, jer vidimo da su neke mladice izrasle i do 40 cm. Obično se kao granica za zaštitu sa sistemicima uzima veličina od 35-40 cm. Također se ovdje svakako mogu staviti sredstva protiv pepelnice, što mogu biti topas, postalon ili karathane. Ako je riječ o fungicidima Universalis, oni imaju i jedno i drugo djelovanje, protiv tri gljivične bolesti, kazao je Vlatković od kojeg saznajemo da se uz dithane može dodati i sumpor. Sva ta zaštita je preventivna i potrebna u ovo doba godine.
– Riječ je o preventivnoj zaštiti protiv pepelnice i peronospore, kao i crne pjegavosti. Kako vegetacija raste, tako se mora održavati zaštita. Uz to ide i plivljenje, agrotehničke mjere su ovdje izvršene, a sad treba još vinograd i okopati, istaknuo je Zvonimir Vlatković.
Ovaj vinograd koji smo posjetili star je četiri godine. Jadranko Baković prisjeća se, međutim, kako je to prije izgledalo:
– Ovdje je prije bilo 1500 panjeva i to babić, plavina i prčavac. Svake godine mi bismo ovdje trgali 50 ha masta. Ovdje bi došao drveni kar, odmah se nosilo, odmah se mlilo, već bi kuva do kuće, a babiću su zrna bila ki volovske oči! Ali je pokojni did svake godine ovdje meća kovu stajskoga gnoja i panji su bili ogromni, a nikad ispod osamnaest gradi. I isto tako je did pokojni samo tri puta prska, a ja moram pet-šest. Ova zemlja ovdje je jako dobra, kaže Jadranko Baković.
Idealno za lozu
Klimatska, pak, situacija je sve bolja, iako još nije potpuno idealna.
– Može se ipak reći da je dosta dobro. Pale su nam oborine. Nije to dostatna količina koja nam nedostaje još od zimus, ali dovoljno za intenzivan porast mladice koja je sad u feno fazi od 10 do, kako vidimo ovdje, 40 cm i to znači da zaštita tu mora ići. U Nadinu su mladice nešto manje što je razumljivo s obzirom da su oni imali štete od mraza i bila je potrebna revitalizacija. Ovdje je mraz preskočio i k tome je blago nagnuti teren na južnu stranu i dobro zagnojen. Zemlja je dobra i ovo su idealni tereni, možemo ih opisati kao pjeskovite ilovače s primjesama sitnog šljunka, a to je lagano tlo, propusno i toplo tlo. Po svojim mehaničko-fizičkim svojstvima idealno je za uzgoj vinove loze. Isto nam govori i boja u vinogradu, bez žućenja, lijepa zelena koja pokazuje da je tu klorofil i da je tu fotosinteza, samo to sve treba pratiti sa zaštitom, ističe Vlatković.
Vinograde se u ovom razdoblju mora konstantno pratiti sa zaštitom, a osobito ako u skoroj budućnosti bude još kiše, što nije isključeno.
– Za peronosporu je dovoljno da bude, 10 ili prema nekim izvorima 12 milimetara oborine, unutar dva sata i da je temperatura tla iznad 10 stupnjeva i već se može početi razvijati infekcija. Crna pjegavost ima još i širi raspon, od 1-39 stupnjeva i uvijek je aktivna u tom periodu. Stoga ju se teško suzbija, jer se može pojaviti veoma rano, napraviti infekciju i to onda tinja i razvija se do temperature do 39 stupnjeva, kaže Vlatković te nam ukazuje kako su Bakovići vrijedni vinogradari koji razvijaju proizvodnju vinskoga grožđa na površini od 1,2 – 1,5 ha. Jadranko Baković, međutim, volio bi postići one rezultate koje su nekad ljudi na tom položaju postizali s tadašnjom babić-plavinom.
– Ovdje uvik tuče Sunce. Ova zemlja, odavde do Radašinovaca pa skoro i do pola Vrane, je najbolja zemlja što se tiče vinograda. Može ovdje pasti kiša. Tri dana nek tuče, ali dosta je dva dana da ugrije i ja orem, kaže Jadranko Baković, koji se pri gnojidbi služi isključivo stajskim gnojem. Postoji i razlog zašto se još nije trebalo okopati vinograd.
Plivljenje uz uzgojno stablo
– Ovdje vam dolaze “crne baje”, kako smo ih mi zvali, i dok ima trave hrane se njom, a ako nema idu gore na lozu, kaže Baković, a Zvonimir Vlatković dodaje:
– Ovdje postoji plivljenje uz uzgojno stablo, uzgojni oblik, odozdo koje treba poskidati, a sad će početi redoviti plazušci iz mladica koje će ostati te će trebati i njih dodatno skidati. Inače, ovo je dvokraki uzgojni oblik, imamo dva kraka ili dvije glave i na njima kratke reznike koji nose po dvije mladice. To je uzgojni oblik koji je prilagođen i razmaku i ruti reda, kao i mehanizaciji koju oni imaju, istaknuo je Vlatković. Kako su nam, pak, kazali Bakovići, oni ustraju na uporabi što više prirodnih gnojiva i bez pretjerivanja s ikakvim jačim sredstvima jer žele očuvati zemlju, a ne ju potpuno zatrovati. Ako dobiješ mrtvu zemlju, onda nemaš ništa.

U Banjevcima o luku

Uokolo vinograda na položaju Đurđinca nalaze se i druge kulture. Tu se uzgaja i raž koja se, osim za proizvodnju kruha i drugih tijesta, rabi i pri pletenju vijenaca od kapule. Nedaleko je i polje s već proslavljenim banjevačkim lukom.
– Mi nastojimo zaštititi to naše, znači crvenu kapulu banjevačku i banjevački luk. Ovo je idealno područje za njih. Ne može nitko proizvesti, kao ovdje, kazala nam je Divna Baković, koja nam otkriva i da se mlada kapulica lako može vratiti nazad u zemlju ako ju se nenamjerno iskopa, ali ne i luk. Kad je jednom izišao iz zemlje ne može ga se više vratiti da se primi.
Bijeli luk sadi se uobičajeno u vrijeme oko blagdana sv. Luke, odnosno 18. listopada i zahtijeva vještog poljoprivrednika. Kako kaže Jadranko Brković – niti ga se smije svake godine saditi u istu zemlju, niti mu davati puno vode, jer se lako dogodi da sagnjije. Bilo je i pokušaja da se ovdašnji lukovi prenesu u sjevernu Hrvatsku, ali bi se svojstva izgubila.

Sorte koje valja saditi zajedno

Da bi se sorte vina međusobno podržavale najbolje je, kako nam je kazao Zvonimir Vlatković, dipl. ing., zajedno saditi plavinu i svrdlovinu, kako se zove u zapadnom, ili lasvinu, kako je nazivaju u jugoistočnom dijelu Zadarske županije. Maraština se obično povezuje, radi kiselina s ugni blancom ili rakticelom.
– Ta je sorta malo istisnuta, ali nije to loša sorta, samo je osjetljiva na vjetar, pojasnio je Vlatković.

Što sve napada vinovu lozu

U bolesti vinove loze spadaju plamenjača, koju uzrokuje gljiva plasmopara viticola, koja prezimljava u otpalom lišću u vinogradu. Pepelnicu uzrokuje gljiva uncinula necator koja prezimljava u obliku micelija u pupoljicma vinove loze ili kleistocelija na površini biljnih organa. Crnu pjegavost uzrokuje gljiva phomopsis viticula.
Vinovu lozu, kao i još mnoge vrste voća i povrća napada i siva trulež koju uzrokuje gljiva botrytis cinerea. Štetu vinovoj lozi stvaraju i fitoplazme, posebna vrsta organizama bez stanične stijenke, koje prenosi kukac metcalfa pruinosa.