Rade Knežević i sinovi podižu uzorne vinograde na Baštici

Odlučio sam se u potpunosti prebaciti iz građevine u poljoprivredu. Zajedno sa mnom su i sinovi. Imam ih četvero: Ante, Mate, Joso i Luka. Mate i Joso su posve u poljoprivredi. Ante je isto član gospodarstva, ali radi u školi u Poličniku. Najmlađi Luka ide u srednju školu, kaže Rade Knežević

Među poljoprivrednicima koji su dobili u zakup zemlju na Baštici je i Rade Knežević. On za sebe kaže kako je samo običan čovjek koji radi za svoju obitelj i skupa sa sinovima pokušava podignuti respektabilno obiteljsko gospodarstvo i živjeti od svoga rada. Ipak, Rade je prema mišljenju onih koji ga dobro poznaju jedan od uzornih poljoprivrednika s Baštice. Junak našeg doba, kako bi rekao profesor Ante Kolega Bage.
Trideset tona grožđa
Rade Knežević je hrvatski branitelj koji je u Domovinskom ratu proveo tri godine u 112. brigardi i domobranima. Prije je bio iskusni građevinar, a sada se počeo baviti poljoprivredom. Na Baštici ima više od četiri hektara zemlje u zakupu. Na 2,8 hektara podignuo je vinograd s visoko rodnom crnom sortom merlota, a ostatak polako privodi kulturi. Imao je problem jer se radilo o teško obradivom zemljištu i minski sumnjivom prostoru. Uz to, Knežević je i član Turističke poljoprivredne zadruge “Otok Molat” koja je u Zapuntelu uzela u zakup crkveno zemljište i počela saditi povrće. Također ima i stado od četrdeset i sedam koza.
– Od ove berbe očekujem proizvodnju od trideset tona grožđa. To je zarada od nekih 200.000 kuna bruto. Moj plan je proizvoditi kvalitetno vino i prodavati ga po cijeni od dvadeset i pet kuna po litri. Smatram kako je to pristojna cijena, sve više je previše. Tada bi zarada bila 300.000 kuna bruto, kaže Knežević te dodaje:
– Uskoro ću podignuti nasad na preostaloj površini od jedne četvrtine. Ranije to nije bilo moguće. Tu će biti posađene bijele sorte vinove loze. Mi smo vinograd počeli podizati prije četiri godine. Čim smo potpisali ugovor s Gradom Benkovcem počeli smo s čišćenjem terena. Prošlo je zlatno vrijeme za podizanje trajnih nasada. Prije su se davali poticaji i postojao je povrat novca za kapitalna ulaganja. Danas je to puno teže. Mi ćemo se snaći jer imamo vlastitu proizvodnju.
Krumpir i molatski sir
Osim na Baštici, Knežević razvija poljoprivrednu proizvodnju na Molatu u Zapuntelu. Tamo je posadio 700 kilograma sjemenskog krmpira na 7.000 metara kvadratnih, sam koliko svi drugi zadrugari zajedno. Nada se jednoj dobroj kiši i proizvodnji od 12.000 tona krumpira. Uz to planira proizvoditi i molatski sir.
– Ja sam se odlučio u potpunosti prebaciti iz građevine u poljoprivredu. Zajedno sa mnom su i sinovi. Imam ih četvero: Ante, Mate, Joso i Luka. Mate i Joso su posve u poljoprivredi. Ante je isto član gospodarstva, ali radi u školi u Poličniku. On nam pomaže koliko može. Najmlađi Luka ide u srednju školu, kaže Knežević te komentira kakva je budućnost i perspektiva Baštice:
– Mi na Baštici se moramo držati jedni drugih, ne preko tuđeg ostvarivati svoje interese. Moramo se udružiti jer ćemo sami teško opstati, naročito u ovoj krizi. Ja sam mali i još ću se nekako snaći, ali oni dečki koji su na površini od po nekoliko desetaka hektara podignuli nasade imat će sve veće probleme s plasmanom svojih proizvoda. Bez poljoprivredne zadruge nema spasa. Ne može jedan čovjek sve raditi i još misliti kako će prodati svoju jabuku.

Vode u sustavu navodnjavanja treba biti stalno

Knežević, kao i brojni drugi poljoprivrednici prije njega, upozorava na manjkavosti sustava za navodnjavanje.
– Prije je s cijelim sustavom za navodnjavanje upravljao čovjek s dva razreda pučke škole. Taj sustav je bio dobro napravljen i jednostavan. Pumpom se iz jezera punila vodosprema na Kašiću i prirodnim padom vraćala nazad. Ovo što sada imamo nije dobro. Kad otvoriš ventil vode ima, a kad ga zatvoriš nema. Vode bi stalno trebalo biti u sustavu. Ne da sad netko mene mora zvati da će za pola sata biti vode i da moram doći natapati.