Na nekom tečaju, upitan što je sipa Kaljanin je odgovorio : “Juarče tože. Sipa je – sipa!”. Čudio se tako banalnom pitanju, jer normalnije bi bilo da su ga upitali kako se i kad sipa lovi, ili, još zanimljivije kad su zajedno ženska i muški, kad ljubuju, koga bi prije ostima po kostima, muškog ili žensku. Kaljanin bi to na sigurno odgovorio kao iz rukava: Pa žensku sipu, jer ako bi prije muškoga, ženka bi pobigla. A zaljubljeni muški stoji, čeka…
Ovu anegdotu sam čuo više puta i učinila mi se zgodna za početak priče o slani. Što je slana? Mnogi bi odgovorili slično kao i Kualjanin o sipi, Paaa… Slana je – slana. S time da se o slani nigdje ništa ne može pročitati.
O slani nigdje ništa ne piše
-Točno. Ni ja nisam nigdje uspio pronaći nešto. Tijekom studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu učio sam klimatologiju, ali nikad nisam ni čuo ni pročitao kako nastaje slana, kaže dr. sc. Anđelko Vrsaljko, profesor na Učiteljskom studiju zadarskog Sveučilišta gdje predaje turizam i prirodoslovlje.
Nije od nikog čuo, niti igdje pročitao, ali dr. Vrsaljko zna što je i kako nastaje slana?
Slana je narodski naziv za slani proljetni mraz. To je fenomen koji nastaje gdje imaš uvučeno more, kao što je primejerice Novigradsko i Karinsko, te buru s Velebita, započinje dr. Vrsaljko i nastavlja:
Kombinacija soli i mraza
– Slana je kombinacija soli i mraza. Pri jačim vjetrovima, dolazi do isparavanja vodenih para sa mikro česticama soli.
Do isparavanja dolazi na svim temperaturama iznad nule. Zimi bura puše i imaš osjećaj da je minus 15, a ipak ima isparavanja još jače nego liti. Ne isparava samo voda nego i čestice soli. Jednostavno iz mora, uz čestice vodene pare dižu se i mikročestice soli koje se u atmosferi vrtlože.
Slana uvijek dolazi nakon bure, nikad poslije juga.
Čestice soli dolaze u atmosferu. Bura nastaje usljed različitih tlakova preljevanjem hladnoga zraka iz Like iz unutrašnjosti preko Velebita prema moru. Bura kao sjeveroistočni vjetar diže i vrtloži vlagu sa česticama soli u atmosferu. Pri nižim temperaturama oko nule i malo nižim od nule u trenutku kada bura stane sol u atmosferi se više ne vrtloži nego ona suhom depozicijom počinje padati.
Pada kad bura stane
Čestice soli se tako deponiraju na niže razine. Budući je temperatura oko nule i ispod nule u atmosferi se vodena para kondenzira iz te vodene pare otapa se sol i kao slana voda dolazi noću, u pravilu iza tri, četiri sata izjutra. Spušta se s površine tamo gdje se zatekla i pada na zemlju u vidu kondezirane rose, ali slane rose, pojašnjava dr. Vrsaljko.
Ove godine nije bilo slane?
-Nije bilo. Jer, i kad je u nekoliko navrata bilo bure nije bilo posve vedro. Do slane dolazi nakon bure, kad je potpuno vedro kao staklo. To uglavnom u travnju i ponekad u svibnju. Ali, ja vjerujem da slane, kad je nije bilo dosad, ove godine više neće ni biti. Ni slane ni proljetnog mraza
Znači slanu smo ovu godinu izbjegli?
-Vjerojatno da. Jedino kad bi došlo do niskih temperature do dva, tri ili četiri povrh nule i da, nedaj bože, zapuše bura. Kad bi stala pri takvoj temperaturi došlo bi do slane. Vjerojatnost za to je gotovo nikakva. Sad je kiša problem. Velika je suša, zaključuje dr. Anđelko Vrsaljko kojega mnogi smatraju najkompletnijim hrvatskim agronomom. Znanstvenik je i stručnjak, ali i praktičar koji iza sebe ima bezbroj realiziranih projekata i podignutih nasada. Ima i svoje vinograde i voćnjake na obiteljskom imanju u Nadinu, u kojima je svakodnevno, čim završi obveze na Sveučilištu.
Posjetimo, dr. Vrsaljko je i uspješan vinar. Na posljednoj Sabatini, uz titulu šampiona za Barrique Merlot 2018, okititio se i velikom zlatnom medaljom za Svrdlovinu 2018. i dvije zlatne medalje za Merlot 2018. i Barrique Svrdlovinu 2018.
Distanca između organske i konvencionalne poljoprivrede
Dr. Anđelko Vrsaljko je prokomentirao i prijepore oko, navodno, 98 posto lažirane ekološke proizvodnje u Hrvatskoj.
-Osnovni postulat organske poljoprivrede je distanca. Znači, ne može se na dvije njive koje su jedna uz drugu, na jednoj odvijati ekološka, a na drugoj konvencionalna proizvodnja.
Samo, kod prskanja, primjerice, mikročestice čak i kad nema vjetra idu i do 25 metara. Tu su i mikrostrujanja, kiše, vode… Kod kultura koje su stranooplodne udaljenost između organske i konvencionalne proizvodnje trebala bi biti onolika koliko pčela u jednom danu može preletjeti.
Kad bi se taj kriterij poštivao u Hrvatskoj bi bilo puno manje ekološke proizvodnje nego što je službeno ima sada. Ali, dodaje dr. Vrsaljko, “kroz prste” se eko proizvođačima gleda i u Italiji, Španjolskoj i drugim europskim zemljama, a ne samo kod nas.
PČELA
Kod kultura koje su stranooplodne udaljenost između organske i konvencionalne proizvodnje trebala bi biti onolika koliko pčela u jednom danu može preletjeti
najnovije
najčitanije
Hrvatska
pobjednički govor
Plenković: Čestitam strankama koje smo porazili
Hrvatska
Reakcije iz stožera
Benčić: Možemo najviše narastao, još uvijek se HDZ može skinuti s vlasti
Hrvatska
NP SJEVER
Posavčeva platforma je iznenađenje izbora. Već je večeras poslao jasnu odbijenicu HDZ-u
Hrvatska
parlamentarni izbori
Obrada biračkih mjesta bliži se kraju. HDZ i dalje uvjerljiv
Hrvatska
DOMOVINSKI POKRET
Penava otvoreno poručio da želi pregovarati o vlasti: ‘Naši uvjeti su da nema SDSS-a i Možemo!’
Zadar
GLUMI I HOLIVUDSKA ZVIJEZDA
VOŠTARNICA POSTAJE MOSUL U Zadru se snima TV serija: ‘Meni će kamera biti na garaži…’
Novosti
Hrvatska bira
PARLAMENTARNI IZBORI Obrađeno 80% glasova. HDZ uvjerljivo vodi, Rijeke pravde ostale na 42 mandata
Zadar
PRVI PODACI
U Zadru izlaznost 25 posto, nema većih nepravilnosti
Zadar & Županija
IZMEĐU 20 I 30 POSTO
Značajan porast izlaznosti u Zadru, evo gdje je najveća, a gdje najmanja izlaznost u županiji
Zadar
PARLAMENTARNI IZBORI