SVEGA U TOMAŠEVIĆA Čak i mala Luce muze koze

Narodna mudrost kaže da žena drži tri kantuna kuće, a muž jedan. Nositelji vrlo uspješnih četiriju poljoprivrednih obiteljskih gospodarstva na otoku Pašmanu su Rozalinda Banić u Ugrniću, Ana Kuštera u Kraju, Ana Matulić u Pašmanu i Ivana Tomašević u Barotulu.
Svako od navedenih obiteljskih gospodarstva ima svoju specifičnost, ali svima je zajedničko da su u njihov rad uključeni svi članovi koji vrijedno obrađuju otočku crvenicu.
Naša ekipa ovaj puta je svratila u Kraj kod Ivane i Žarka Tomaševića. Obitelj Tomašević ima četvoro djece, tri sina i kćer, koji su također vezani uz obiteljsko gospodarstvo.

Svratili i do Mele
Kraj slikovito otočko mjesto poznato prvenstveno po ribarima i pomorcima, ali poljoprivreda je uvijek imala posebno mjesto u životu mještana. Polja bogata bunarima, a danas vodom iz bušotina u neka druga vremena davala su daleko poznat rani krumpir, marašku, pomidor, grašak i kupusnjače. Danas kao i većina otočkih mjesta većinom oslonjena na stariji živalj ili dobro držeće umirovljenike koji su se vratili na ognjište i posvetili se poljoprivredi prvenstveno za vlastite potrebe i potrebe svojih ukućana. Jedan od takvih je i Milenko Mele Kraljić koji je cijeli radni vijek proveo radeći u Tankerskoj plovidbi.
Naša ekipa ga je zatekla kako okopava kapulu.
 –  Posadio sam nešto kapule, biža i krumpira. Treba sve okopati, a bilo bi dobro da padne kiša jer je vlada suša ukoliko se nastavi neću imati što ubrati. Vidite imam punih osamdeset godina, ali kotljam kao mladić. Ja sam od onih koji se nije previše umarao na poslu pa sam sačuvao snagu za stare dane, govori uvijek spreman na šalu barba Mele.

Svatko za svojim poslom
Barba Mele nam je usputna stanica do obitelji Tomašević kojima smo se najavili da dolazimo vižitati njihovo obiteljsko gospodarstvo. U kući nas dočekuje gospodar Žarko kojeg većina zna pod imenom Slavo pa ćemo ga i mi tako dalje oslovljavati. Tu je sin Duje i kćer Luce, dok je gospodarica i najstariji sin Jure otišli u Zadar, a srednji sin Stipe je frezao krumpire.
U Barotul smo svratili oko podne jer Slavo je cijelu noć bio na plivarici i kući se je vrati nešto prije deset sati i odmah prionuo poljoprivrednim poslovima. A poljoprivrednih poslova ima napretek jer Tomaševići posjeduju nasad od 200 maslina, 110 trešanja, 50 jabuka , 15 šljiva, a tu je proizvodnja sezonskog povrća u kojem prevladavaju krumpir, biži, paprika, pomidori, balancani i sve ono što se tijekom ljeta traži kako od turista tako i od domaćeg stanovništva.
Nije to sve što imaju Tomaševići, jer tu je i stočni fond koji se sastoji od 15 što ovaca što koza i peradi svih vrsta i četiri svinje.- Mi smo prvi, a mislim i jedini na otoku Pašmanu koji uzgajamo tuke,  ponosno ističe Slavo.
Kod Tomaševića svatko od ukućana ima svoj zadatak ili djelokrug rada.

Tajna kvalitetenog pašmanskog sira
Ivana je zadužena za kuću, mužnju ovaca i koza te za proizvodnju sira. Ivana sir proizvodi po tradicionalnom pašmanskom receptu koji je naslijedila od pokojne matere Tonice iz Ugrnića. Tajna kvalitetnog pašmanskog sira je u sirilu i čuvanju. Nekada se koristilo prirodno domaće sirilo i uvijek je bilo problema. Ivana je pohađala tečaj za mljekara i sirara u Biogradu i tamo naučila tajne korištenja sirila. Sada sirilo nabavlja u specijaliziranim trgovinama i nema nikakvog problema.
Druga tajna u proizvodnji pašmanskog sira je u njegovom čuvanju. Kada se prosuši stavlja se u kvalitetno maslinovo ulje u kojem treba stajati što duže. Najbolje do kasnog ljeta i početka jeseni, ali tko ga može do tada sačuvati, pojašnjava Slavo.

Što rade Luce, Stipe, Jure i Duje
Ukoliko gospođa Ivana drži tri kantura tomaševićeve kuće tada Luce sa svega osam godina drži četiri. Luce ima svoja zaduženja koja su vezana uz perad. Njeno je da nahrani perad, promjeni vodu i pokupi jaja, ali uz to svrati do ovaca i koza gdje je jarići obožavaju, nahrani pse, a najviše voli musti koze.
– Najviše volim musti koze, ali mi mama ne dozvoljava i govori da sam mala. Kao da je mužnja posao samo za odrasle jer kada mame nema ja se prihvatim mužnje i mogu reći da to odlično radim, govori Luce.
Stipe i Jure su zaduženi za teže poljoprivredne poslove i mehanizaciju kao i prodaju poljoprivrednih proizvoda, a za Duju govore u Barotulu da je vrstan ribar. Kada je sezona poljoprivrednih poslova tada nema podjele unutar obitelji već svi rade sve.
Prodaja vlastitih proizvoda najvećim dijelom je na štandu ispred kuće i na kućnom pragu. Većina turista kao i domaćih znaju za naše proizvode pa dolaze se opskrbiti, ali dio plasiramo preko nakupaca, pogotovo kada prispiju veće količine robe, pojašnjava Slavo.

Kulen bolji od slavonskog
Među rijetkima na Pašmanu obitelj Tomašević bavi se uzgojem svinja. Obično početkom ljeta kupimo svinje teške oko 80 kilograma koje hranimo do zime.
-Hranimo ih prvenstveno ostacima voća i povrća koje nije za prodaju, a kukuruz i žitarice kupujemo. Obitelj je velika, a svakodnevno nam dolaze prijatelji, gosti i kupci pa je red da ih počastimo. Uz tradicionalne suhomesnate proizvode od prijatelja iz Slavonije naučio sam proizvoditi kulen. Probati ćete ga pa recite dali se razlikuje od slavonskog, govori Duje stavljajući na pladanj kulen, sir i pancetu.

Plantaža trešanja i druge voćke
Trešnja se je oduvijek uzgajala na Pašmanu, ali kao i sve poljoprivredne kulture postala je rijetkost, ali ne kod Tomaševića koji imaju plantažu od 110 stabala od najranijih do najkasnijih sorata. Tu je i nasad ljetnih sorata jabuka da se popuni asortiman. Naravno smokva kako sviježa tako i suha redoviti su proizvod. Od suhe se proizvodi rakija koja je osnova za brojne biljne i voćne likere.
Tomaševići su samo jedan od primjera da otočka poljoprivreda može egzistirati na manjim proizvodnim površinama. Zemlju treba voljeti kao što je vole Ivana i Slavo, a tu ljubav su prenijeli na djecu. Jer, najlakše je prodati djedovinu i tražiti posao na nekoj udaljenoj destinaciji.
 

PAŠMANSKI MASLINARI: Otkud paučina na resama?
Brojni maslinari s otoka Pašmana se žale da se u resama javlja bijela masna paučina u kojoj su sitne ličinke. Riječ je o maslinovoj buhi.
Maslina je jedini domaćin maslinovoj buhi i ima je u svim područjima maslinarske proizvodnje. Odrasla ženka polaže jaja između vršnih i postranih pupova i na mlade listove proljetnih izbojaka. Iz jaja izlazi ličinka koja se hrani sisanjem sokova oštećujući cvjetne rese, cvjetne pupove i sadržaj cvijeta. Ovu izravnu štetu povećava popratnom pojavom čađavica koju izazivaju gljivice naseljene na „mednoj rosi“, tj. izlučini maslinove buhe.
U maslinicima gdje je maslinova buha redovita pojava vrijeme njenog suzbijanja je u početku cvatnje masline. Suzbija se insekticidom kojima suzbijamo i maslinovog moljca.
 

LUCE
Luce ima 8 godina. Hrani perad, promjeni vodu i pokupi jaja, ali uz to svrati do ovaca i koza gdje je jarići obožavaju, nahrani pse, a najviše voli musti koze. -Najviše volim musti koze, ali mi mama ne dozvoljava i govori da sam mala. Kao da je mužnja posao samo za odrasle jer kada mame nema ja se prihvatim mužnje i mogu reći da to odlično radim, govori Luce