Građanski odgoj u školama već ove jeseni

Tijekom svih 12 godina školovanja – od prvog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole – usvajanjem novih znanja i kompetencija stvarat će se građanstvo po mjeri političke zajednice

Građanski odgoj i obrazovanje mogao bi već iduće školske godine biti eksperimentalno uveden u šest škola na područjima od posebne državne skrbi te još u šest osnovnih i srednjih škola na drugim područjima Hrvatske. Nacrt kurikuluma i programa obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika iz ovog predmeta gotov je, a nastao je u suradnji civilnih udruga – Mreže mladih Hrvatske, Centra za mirovne studije, Centra za ljudska prava i GONG-a – Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Agencije za odgoj i obrazovanje.
Na jučerašnjem predstavljanju kurikuluma i programa obrazovanja nastavnika, ministar Željko Jovanović ocijenio je da je uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja jedan od najvažnijih događaja u njegovom dosadašnjem mandatu.
Nova škola
– Želimo modernizaciju nastave i nastavnih programa, onoga što se poučava i kako se poučava. Naš je cilj nova škola, s novim sadržajima poput zdravstvenog odgoja, informatike te Građanskog odgoja, kazao je Jovanović. Građanski odgoj i obrazovanje bitno će unaprijediti kvalitetu školovanja, pružit će učenicima nova znanja i kompetencije, ali doprinijeti i društvu u cjelini, dodao je.
– Istraživanja pokazuju da djeca sad o korupciji saznaju samo iz medija, a upravo se kroz Građanski odgoj i obrazovanje možemo boriti protiv korupcije te za društvo s manje nasilja, istaknuo je Jovanović.
Civilne udruge i Agencija za odgoj i obrazovanje predlažu da se nastava Građanskog odgoja i obrazovanja uvodi postupno u razdoblju od dvije godine. Prema prijedlogu nastavnog plana, Građanski odgoj poučavao bi se svih 12 godina školovanja – od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. Od prvog do četvrtog razreda osmoljetke poučavat će se međupredmetno – odnosno kroz druge, već postojeće predmete – te izvannastavno – što znači u sklopu slobodnih aktivnosti učenika. Tek u sedmom razredu Građanski odgoj i obrazovanje bilo bi poseban predmet, ali izborni. U prva dva razrede srednje škole ovaj predmet bio bi obvezan, a u idućim, trećem i četvrtom razredu poučavao bi se isključivo kroz sudjelovanje učenika u projektima škole i društvene zajednice, no i te bi aktivnosti bile obvezne.
Angažirani građani
– Poučavanje za demokraciju uvijek je rezultat političke odluke koja govori o tome kakvo građanstvo želi određene politička zajednica, napomenula je dr. Vedrana Spajić Vrkaš, profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, jedna od kreatorica kurikuluma. Građanskim odgojem i obrazovanjem naše mlade generacije stjecat će znanja, razumijevanje, vještine i sposobnosti, usvajati građanske vrijednosti i stavove, uključujući i potrebu građanske angažiranosti. Savladavat će, primjerice, vještine nenasilnog rješavanja konflikata te artikuliranja stavova.
– Želimo aktivne, angažirane građane koji svoje građanstvo shvaćaju kao dužnost, a sve to do sada Hrvatska nije imala, istaknula je dr. Spajić Vrkaš.

Kakvu nastavu povijesti trebamo?

Treba odrediti što je svrha ionako prenatrpanog nastavnog programa povijesti, je li to puka reprodukcija naučenih činjenica ili pak usvajanje znanja i vještina koje će učenicima omogućiti razumijevanje svijeta u kojemu žive, složili su se sudionici okruglog stola u održanog danas u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na temu “Kakvu nastavu povijesti trebamo”. Problematično je i to što nastava povijesti često nije usklađena s ostalim predmetima, primjerice zemljopisom, pa učenici ne znaju smjestiti područje o kojemu u određenom trenutku uče, a upozoreno je i na problem udžbenika prenatrpanih faktografijom kao i na politizaciju ovoga predmeta.
Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, rekao je kako se o nastavi povijesti govori samo triput godišnje, prvi put na Dan holokausta, drugi kada hrvatska državna delegacija odlazi u Jasenovac, a treći kada se govori o Domovinskom ratu.
Okrugli stol okupio je dvadesetak stručnjaka, većinom nastavnika povijesti na svim razinama i prvi je u nizu rasprava čiji bi zaključci, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, trebali doprinijeti strategiji i zakonskim rješenjima kojima je cilj kvalitetnije obrazovanje. Najavio je da će se u narednom razdoblju održati i okrugli stolovi o prirodi i društvu, matematici i hrvatskom jeziku. (Hina)