RAVNOKOTARSKA POLJA UVIJEK ŽEDNA VODE

Slika korisnika admin
plodovi
Marijan TOMAC
EKIPA U AKCIJI - bez sustava za navodnjavanje voćarstvo je utopija

Ovotjedne vrućine sve su iznenadile, a pogotovo poljodjelce. Celzijevci koji se penju iznad tridesetog podioka jednako su opasni za ljude i biljke. Najveći dio poslova u polju obavlja se u ranim jutarnjim satima i tijekom večeri. Preko dana je gotovo nemoguće boraviti, a kamoli raditi u polju. Ipak ima poslova koji se obavljaju u polju gotovo cijeli dan. Što i kako se radi u polju ovih dana, pokušala je saznati naša mala ekipa napravivši đir kroz Ravne kotare.

Ožegotine od sunca

Svratismo prvo u Polaču. Zvao je Dario Peraić, naš poznati kvizoman i inženjer šumarstva, da vižitamo njegov vinograd.

- Ja sam na poslu u Benkovcu, ali kući su otac i stric pa molim vas pogledajte što mi je s vinogradom, moli Dario preko telefona.

Darijev otac Kande i stric Mile podigli su 5 tisuća panja vinograda na predjelu zvanom Vitković. Vinograd je sađen u etapama, sve nakon povratka iz progonstva. Najstarijem je deset godina, a najmlađem dvije. Sve lijepo uređeno, bez korova i bolesti. Rod više nego obilat.

Ipak nailazimo na problem. Pojedine bobice okrenute istoku smežurane su i suše se. Zabrinuli se Peraići je li to bolest ili što drugo.

- Kako spriječiti, jer vinograd puno obećava i sada bi bila neprocjenjiva šteta da se dogodi zlo, pita nas Mile Peraić.

Vižitamo vinograd i utvrđujemo da su uzrok sušenja pojedinih bobica ožegotine od sunca. Naime, Peraići su oplijevili zaperke i lišće u zoni grožđa čime je omogućen direktan prodor vrelih sunčevih zraka na bobice. Zbog nenormalno visokih temperatura bobice su gotovo spaljene, a posljedica je njihovo sušenje. Štete će biti, ali neće biti velika, pojašnjavamo Peraićima i savjetujemo ih da što više ostave lišća u zoni grožđa.

- Lako je to reći, ali kako tada vinograd zaštititi od pepelnice? Pogotovo maraštinu koju imamo najviše. Na područje Vitkovića pepelnica je najveća opasnost za vinovu lozu i protiv nje treba se boriti na sve moguće načine, kaže Mile.

Josip Kulaš maslinar

Ostavljamo Peraiće i odlazimo nekoliko kilometara dalje gdje vidimo oblak prašine kao u kamenolomu. Stigavši na lice mjesta vidimo da nije kamenolom iako se drobi i melje kamen. Moćni strojevi lome krš i pretvaraju ga u odličan supstrat za sadnju maslina. Tu je i ponosan vlasnik budućeg maslinika Josip - Joso Kulaš. Gospodar Josip je uzeo u dugogodišnji zakup 10 hektara krša u vlasništvu Republike Hrvatske i upravo završava s pripremom terena za sadnju.

- Posadio sam dva hektara maslina na prvi dan ljeta i sada prikraćujem vrhove da se bolje granaju, govori gospodar Joso koji bez obzira na visoke temperature obavlja zadani posao.

- Planirao sam da ću sve posaditi još tamo u veljači ili ožujku. Nabavio sam i sadnice, ali tek sada sam uspio riješiti svu papirologiju potrebnu za zakup i sa sadnjom ću pričekati do kraja ljeta. Vidite i sami koja je žega i svaki treći dan moram zalijevati posađene masline. Kako nisam uspio instalirati sustav za navodnjavanje sve radim ručno s članovima obitelji pomoću traktora i cisterne, pojašnjava Joso.

Modificirano navodnjavanje kapanjem

Voda, navodnjavanje najčešće je što ovih dana spominju poljodjelci. Agregati i pumpe rade na sve strane napajajući žednu zemlju dajući život biljkama. Bez sustava za navodnjavanje nezamislivo je moderno poljodjelstvo, pogotovo povrćarstvo i voćarstvo.

Da je tome tako shvatili su smilčićki voćari od formata Božo vidov i Branko Čirjak. U zajedničkom poslu novom nasadu trešanja upravo montiraju sustav za navodnjavanje.

Božo mozak pothvata i Branko precizan izvršitelj uz pomoć manualne radne snage prijatelja i rođaka razvlače cijevi, zavidavaju ventile, stavljaju kapalje i ostavljaju nosače. Odlučili smo se za modificirano navodnjavanje kapanjem, kako pojašnjava gospodar Božo. Zanima nas kakvo je to modificirano kapanje.

- E to ti je ovako. Koristimo kapaljke koje se mogu regulirati da kapaju od litre do sto litara vode na sat. Ovisno o starosti nasada, veličini krošnje, potrebi biljke na vodi, odnosno o jačini suše otvaramo kapaljke i određujemo obrok navodnjavanja. Obrok navodnjavanja mora biti koliki da se spoje vode iz tla s onima koje dodajemo u zoni korijenja. Novi obrok navodnjavanja je kada voda u zoni korijenja padne ispod optimuma. Da bi to lakše odredili danas postoje uređaji zvani tensiometri koji to precizno registriraju. Time olakšavaju posao navodnjavanja, a ujedno i štede vodu, održi školski sat gospodar Božo.

Rad punom parom

Bez obzira na vrućinu radi se punom parom u vinogradu Mladena Anića. Gospodar Anić posjeduje deset hektara vinograda vinskog grožđa koji upravo ove godine dolazi na puni rod. Posla je preko glave. Zaperaka na sve strane i treba ih na vrijeme poskidati. Nakon toga obaviti zaštitu, jer bolesti sada mogu uništiti cijeli trud. Prskanja se obavljaju tijekom večeri, gotovo u mraku. Tada ima dovoljno vlage u zraku da pripravci sredstava budu upijeni od strane lista.

Poljodjelci preplanuli od sunca obavljaju svakodnevne zadatke. Najveći dio tijekom jutra i večeri, ali veliki dio poslova tijekom cijelog dana. Pa tko može reći da je voće i povrće skupo. Dovoljno je samo prošetati poljem, voćnjakom i vinogradom oko podne, a kamoli raditi.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno