HRVATSKI PISCI PREPORUČUJU: Sedam knjiga koje biste trebali pročitati ovo ljeto

Slika korisnika admin
gkzd_darko blazevic_1
Filip BRALA
Odlazak u knjižnicu sigurno će vam olakšati preporuka naših sedam pisaca

Sve stvari koje volimo raditi, a preko godine ne stignemo najčešće ostavljamo  za ljeto. Kad dođe ljeto i dan  duže traje, a da ne spominjemo da je to omiljeno vrijeme godišnjih odmora,  tražimo filmove koje nismo  stigli pogledati, odlazimo na  put koji tako dugo odgađamo  i bacamo se na čitanje svih  onih knjiga za koje uvijek  kažemo da ćemo ih pročitati  kad dođe ljeto. Za vas smo  pripremili izbor knjiga koje  biste svakako trebali pročitati barem jednom u životu.  Knjige su za vas birali najbolji hrvatski pisci - Hrvoje  Šalković, Edo Popović, Roman Simić, Helena Peričić,  Mima Simić, Zoran Ferić i  Krešimir Pintarić. A evo što  oni predlažu.

Maurice Herzog,  Annapurna

Naš najpoznatiji putnik i putopisac Hrvoje Šalković odabrao je knjigu koju je i sam  prvi puta pročitao prije svega  nekoliko dana. Knjiga ga je  ostavila bez teksta, a s obzirom  da je jedan od najprodavanijih  hrvatskih pisaca u njegov ukus  ne sumnjamo. Naravno, kako  Hrvoje ni sam nije dugo na  jednom mjestu, knjiga koju  nam je preporučio vezana je  uz putovanja, avanturu i pomicanje ljudskih granica.

- Preporuka knjige je definitivno "Annapurna" Mauricea Herzoga. Riječ je o potresnoj, istinitoj priči o osvajanju himalajske Annapurne, koja je  prva osvojena  planina viša od  8000 metara,  pothvat se dogodio 1950-e.  Iako pisana publicistički, knjiga se ipak čita kao roman,  progovara o alpinizmu, ali zapravo govori o životu, o idealima i ljudskim strahovima.  Obilježava jednu eru romantičnih pustolova kada je riječ  'avanturizam' zaista imala svoju težinu. To je najpotresnije i  najsnažnije štivo koje sam  pročitao u dugo vremena, ističe Hrvoje, a nama obećava  pravu avanturu.

"Annapurna" opisuje pustolovinu Mauricea Herzoga i  Louisa Lachenala, članova  Francuskog alpinističkog  društva koji su se trećeg lipnja  1950. godine popeli na vrh  Annapurne i time postali prvi  ljudi koji su dosegli vrh planine više od 8000 metara.  Njihovo postignuće i danas se  smatra jednim od najvećih u  povijesti alpinizma. Za razliku  od današnjih ekspedicija Herzog i prijatelji nisu poznavali  teren, raspolagali su s par vrlo  grubih, još k tome i pogrešnih  zemljovida, a članovi ekspedicije nisu imali gotovo nikakvog iskustva u visokim planinama. Da stvar bude još  uzbudljivija cijela pustolovina  odvijala se pred dolazak monsuna kojeg je trebalo preduhitiriti.

"Annapurna" je priča o tom  pustolovnom poduhvatu kao i  dramatičnom povlačenju s  planine. Danas je ova knjiga  klasik pustolovne literature,  prodana je u preko 11 milijuna  primjeraka, a časopis National  Geographic uvrstio ju je na  šesto mjesto top ljestvice najboljih pustolovnih knjiga svih  vremena. I više nego dovoljno  razloga da je pročitate.

Frank A. Worsley,  Endurance

Blizu Hrvoja Šalkovića, barem što se pustolovnog žanra  tiče, je i Edo Popović koji se u  hrvatskoj literaturi nametnuo  kao naš najurbaniji pisac. On  je također odabrao knjigu koja prati jednu hrabru ekspediciju u njihovoj pustolovini  protiv prirode.

- Svakako biram "Endurance" Franka A. Worsleya. Knjiga je to o trans-antarktičkoj  ekspediciji Sir Ernesta Shackletona iz 1915., čiji je brod  Endurance okovan ledom potonuo, a dvadeset i osam članova je krenulo u jednu od  najvećih pustolovina svih vremena. Literatura koja će vas  sasvim sigurno osvježiti u ovim  vrelim danima, obećava Popović.

Knjiga Endurance prati istinitu priču o sudbini istoimenog broda i njegove posade  koja je intrigirala mnoge pisce,  ali ova priča koja izlazi iz pera  njegova kapetana i sudionika  događaja, Franka Worsleya,  zasigurno je najupečatljivija i  najvjerodostojnija.

Brod Endurance isplovio je  u kolovozu 1944. godine, a  ekspedicija pod vodstvom legendarnog polarnog istraživača Sir Ernesta Shackletona trebala je prijeći pješice i  saonicama s jednog kraja Antarktike na drugi, no pustolovina je krenula u drugom  smjeru. Brod je zapeo u antarktičkom ledenom pojasu i  potonuo u Weddellovom moru, a njegova ekspedicija krenula je na dug put ledenim  pustopoljinama. Nakon mjeseci plutanja na ledu otplovili  su do udaljenog i nepristupačnog otoka Elephant. S njega su se Shackleton, kapetan  F. Worsley i još četiri člana  posade u jednom od čamaca  otisnuli po pomoć na Južnu  Georgiju, a šesnaest mjeseci  nakon što su ostali bez broda  svi članovi ekspedicije dovedeni su na sigurno.

I ova knjiga je uvrštena u  National Geographicov izbor  najboljih pustolovnih knjiga  svih vremena.

Etgar Keret,  Iznenada, netko  pokuca

Zadarski pisac Roman Simić i urednik u Profilu napravio je odmak od romana i  odlučio se za jednu "ludu" i  otkačenu zbirku priča "Iznenada, netko pokuca" izraelskog pisca Etgara Kereta.

- Otkačeno duhovite, fantastične i šokantne, ove priče  tjeraju u smijeh, iza kojega  uvijek ostaje nešto gorčine (ili  na razmišljanje, koje prekidaju salve smijeha). Kritičari  kažu: da je Kafka bio  stand-up-komičar, priče bi mu  nalikovale Keretovima. Kažu i  to da se njegove knjige  najčešće kradu u izraelskim  knjižarama i najviše čitaju u  izraelskim zatvorima. On je  glas generacije koja dolazi i  akrobat u svijetu humora i  nasilja (neki zazivaju Woodyja  Allena, neki se kunu u Tarantina). No ništa od svega  toga ne može vas doista pripremiti na Etgara Kereta.

U ovoj sjajnoj knjizi netko je  pokucao, a iza tih vrata sve je  ono što živimo: ludi, pomaknuti svijet pun srca i topline,  ljepote i užasa, svijet koji nas  svako malo raznese eksplozijama smijeha i dinamita, Romanova je stručna preporuka  kao pisca, ali i urednika jedne  od najvećih hrvatskih izdavačkih kuća.

Etgar Keret rođen je u Tel  Avivu 1967. i jedan je od najpopularnijih izraelskih  književnika današnjice. Osim  što su bestseleri u Izraelu,  njegove knjige osvojile su  najuglednija međunarodna  priznanja i prevedene su na 29  jezika u 34 zemlje svijeta. Keret je ostvario zapaženu  međunarodnu karijeru i kao  filmski redatelj: njegov film  Skin Deep osvojio je prve nagrade na više međunarodnih  filmskih festivala i dobio  izraelskog Oscara, a za film  Meduze Keret je 2007. osvojio  nagradu Camera d'Or filmskog festivala u Cannesu. Za  one koji od romana više vole  kratku priču, ili kad želite  pročitati nešto, a nemate mnogo vremena na raspolaganju  ova zbirka savršen je izbor.

Karen Blixen, Moja  Afrika

Daleko od Zadra, u čarobne  krajolike kolijevke života, vodi  nas zadarska spisateljica Helena Peričić preporukom knjige "Moja Afrika". Svi vi koji  ste ostali oduševljeni istoimenim poznatim filmom, s Meryl  Streep u glavnoj ulozi, ako  niste znali postoji i knjiga koja  čeka na vas.

- Teško je u par crta predložiti i obrazložiti izbor za  čitanje onima koji kane u ljetnim mjesecima pročitati nešto  dobro iz tzv. lijepe književnosti. Kad ste me priupitali o  prijedlogu, prvo što mi je palo  na pamet bila je knjiga jedne  neobične danske spisateljice  čiju sam memoarsku prozu  čitala prije velikoga broja godina, u bolničkom krevetu,  iščekujući operaciju - dakle u  okolnostima koje nipošto nisu  dopuštale lagodno, usredotočeno čitanje. Pa ipak, i u tim  okolnostima proza Karen Blixen alias Isak Dinesen pod  naslovom Out of Africa (u nas  prevedeno kao Moja Afrika)  posve me je zaokupila i  olakšala mi vrlo teške bolničke  trenutke. Dakako, po toj je  prozi snimljen i film, ali sâm  predložak  čini uistinu posebnu "umjetnost riječi", neusporedivu s prostorom filmskih  mogućnosti. Dapače, u samom filmu težište je na mnogočemu što u knjizi uopće nije  u prvom planu. Uz to, i sam  hrvatski prijevod  knjige nije  sretno rješenje jer u čitatelja  može pobuditi posve kriva,  "etnografska" očekivanja.

Pronicljivost misli Karen  Blixen, neobična sposobnost  zapažanja i pripovijedanja, istančanost u slaganju rečenice,  sućut  i razumijevanje  spram  onih o kojima piše, potom  opisi afričkoga, kenijskog  krajolika,  iskrena bliskost s prirodom, te konačno izrazita (a  s obzirom na putopisno-memoarski žanr još začudnija)  emotivnost kojom zarazi i čitatelja - od ove su  autobiografske knjige u mojoj predodžbi stvorili književnu vertikalu i vrijednost kojoj se i  sama čitanjem nanovo vraćam  nakon niza godina, kaže Peričić.

Knjiga "Moja Afrika" nije  nikakva geografska ili etnografska reportaža, nego pripovijest o prošlosti jednog svijeta i neizmjernoj tuzi kad je  izgubljen. Priča je to koja nas  odvodi miljama daleko na  jedno putovanje u prošlost, u  izgubljeni svijet, očima žene  koja je taj svijet voljela.

Maja Hrgović,  Pobjeđuje onaj  kojem je manje stalo

Još jedna zadarska spisateljica sa zagrebačkom adresom odabirala je knjigu za  vas. Mima Simić, majka poznatog detektivskog lika Glorije Scott, predlaže da ovo  ljeto svakako pročitate knjigu prošlogodišnje dobitnice  Kiklopa Maje Hrgović "Pobjeđuje onaj kojem je manje  stalo".

- Knjiga koja je prošle godine dobila Kiklopa za najbolji prvijenac, ali je nekako  zbrisala ispod čitateljskih radara, sjajna je zbirka pripovijedaka Maje Hrgović naslova "Pobjeđuje onaj kojem je  manje stalo". Tekstualno tkanje kojim se na ljetnim  vrućinama možete rashladiti i  iznutra i izvana - priče koje  vezu život, bolan i moćan - pri  čemu su lišene svake patetike i  jeftine sentimentalnosti, bez  obzira na to bave li se posljedicama rata, urbanizacije,  podbačenim ljubavima ili krhotinama seksualnosti. Maja  Hrgović domaću kratku priču  sa žanrovske margine gura u  centar i podsjeća da je otrov u  malim količinama ponekad  najbolji lijek, zaključuje Mima.

Još jedna zbirka priča za  one koji vole i kratku prozu, a  u prilog ovoj knjizi dovoljno  govori i zavidna nagrada Kiklop koju je Hrgović za nju  osvojila.

Mirjana Dugandžija,  Nekoliko dana  kolovoza

Uz Maju Hrgović čitajte i  Mirjanu Dugandžiju. Preporuka je to Zorana Ferića, a čini  se kako naslov Dugandžijine  knjige "Nekoliko dana kolovoza" savršeno odgovara  ovom ljetnom vremenu.

- To je sjajan roman Globusove novinarke koji govori o  jednom ženskom problemu i  ženskom životu, naravno o jednoj ljubavničkoj vezi koja  šepa. Roman je to koji govori i  o nizu drugih stvari kao što je  odnos onoga bivšega sustava,  socijalizma, i ideologije koja je  tada vladala i ideologije konzumerizma koja dolazi. To je  roman koji sjajno govori o  ovisnosti o kupovanju. Nisam  u hrvatskoj književnosti do sada vidio tako fino razrađenu  fenomenologiju odjeće, ta  žena svih događaja u svom  životu sjeća se po odjeći i  cipelama koje je u tom trenutku imala, oduševljen je Ferić.

Ljubavnički odnos, novinarska karijera, obiteljska pozadina i prošlost, bivši traumatičan brak i odnos sa sinom,  shoping, neuroze i nesanice i  sve to u štiklama čini nam se  kao priča moderne žene koja  će svakako zaintrigirati ljepši  spol. Ali, sudeći po izvrsnim  kritikama koje je dobila, sigurno može biti zanimljiva i  muškim čitateljima.

Alice Munro, Služba,  družba, prošnja,  ljubav, brak

Posljednja preporuka koja  stiže od hrvatskih pisaca još je  jedna zbirka priča zanimljivog  naziva "Služba, družba,  prošnja, ljubav, brak". Autorica joj je kanadska spisateljica  Alice Munro, a Krešimir Pintarić koji ju je preporučio,  pojašnjava zašto je baš ovu  knjigu izabrao za vas.

- Alice Munro jedna je od  najpoznatijih i najnagrađivanijih kanadskih književnica,  autorica 14 zbirki priča, a  "Služba, družba, prošnja, ljubav, brak" prva je prevedena  na hrvatski jezik. Iako ograničena gabaritima pripovijetke, autorica stvara žive i slojevite likove koji, najčešće bez  mnogo buke, prolaze kroz  drame i krize raspada braka ili  smrti supružnika, oboljevaju  od karcinoma ili njihovi partneri prolaze kroz polagane i  mučne degradacije Alzhaimerove bolesti, a ako su i  pošteđeni takvih velikih gubitaka, onda u najmanju ruku  moraju donijeti teške odluke  čije će ih posljedice pratiti do  kraja života, ukratko prepričava poetiku Alice Munroe  Krešimir.

Čini nam se kako ova zbirka priča našim jezikom o  gotovo svakodnevnim situacijama s kojima se susrećemo  u ovom brzom vremenu. A   upravo tu fasadu svakodnevice Munro vješto skida ne  prešućujući apsolutno ništa.  Možda baš iz toga možemo  mnogo naučiti.

Popis knjiga za ljeto sad je  tu. Na vama je samo da se  prošetate do knjižnice, bacite se na ležaljku i uživate u  vrhunskoj literaturi koju su  za vas preporučili vrhunski  hrvatski pisci. A za kraj jedan savjet vaše novinarke:  nakon što pročitate ovih sedam knjiga moja preporuka  za ljeto je da od pisaca, koji  su birali za vas, pročitate  najmanje po jednu knjigu i  zaljubite se u suvremenu hrvatsku literaturu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)