Sudac: Oštetili ste korisnike kredita

Presudom su stvoreni preduvjeti da kreditnim igrama do kože oguljeni građani Hrvatske sudskim putem traže nazad od 7 do čak 15 milijardi kuna koliko su prema nekim procjenama banke zaradile povisujući kamatnu stopu i promjenom tečaja švicarskog franka
Povijesna pobjeda građana nad osam velikih banaka ostvarane je jučerašnjom presudom suca Radovana Dobronića na Trgovačkom sudu u Zagrebu koji je ocjenio kako su banke mijenjajući netransparento kamatne oštetile korisnike. Postupak je prije godinu dana pokrenula Udruga Potrošač koja je tužila Zagrebačku, Privrednu, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitsku i Sberbanke zbog samovoljnog mijenjanja kamatnih stopa i nepoštene primjene valutne klauzule. Ovom presudom stvoreni su preduvjeti da kreditnim igrama do koža oguljeni građani Hrvatske sudskim putem traže nazad od 7 do čak 15 milijardi kuna koliko su prema nekim procjenama banke zaradile povisujući kamatnu stopu i promjenom tečaja švicarskog franka.
Prvostupanjska presuda
Presuda sudca Dobronića još uvijek nije pravomoćna. Postane li korisnici kredita dobit će mogućnost podizanja privatnih tužbi tužbi protiv banaka u kojima će tražiti povrat preplaćenog novca.
– Zadovoljni smo presudom, ali prošlo je tek prvo poluvrijeme. Na ovu odluku sigurno će se netko žaliti. Sada se stvara sudska praksa koja će biti temelj za kasnije postupanje, kaže član upravnog odbora Udruge Franak Damir Šlogar.
Kreditnu agoniju koju je izazvao divlji rast tečaja franka dovela je pred bankrot brojne obitelji. Udruga Franak procjenjuje da u Hrvatskoj ima više od 100.000 korisnika kredita vezanih za švicarce, od kojih je 75.000 stambenih kredita. Njima su s obzirom na klizanje franka i promjene kamatnih stopa posljednjih godina rate otplate porasle od 35 do čak 100 posto. Krediti u švicarcima rekramirali su se kao najpovoljniji u trenutku njihove prodaje, a nakon rasta kamata i tečaja postali kamen oko vrata korisnicima. Tečaj franka sredinom 2006. godine bio je 4,6 kuna, danas je 6 kuna, a u međuvremenu je probijao granice od 6,7 kuna. U cijeloj toj priči građani su ostali uskraćeni za bitne informacije.
– Banke su nas dovele u zabludu. Stambeni kredit sam dignuo 2006. godine. Htio sam ga dignuti u eurima. U banci su mi dali osobnog bankara koji me uporno nagovarao da mi je najbolje dignuti kredit u francima. Njegovi aduti su bila najmanja kamatna stopa koja je tada iznosila 3,8 posto i da se radi o najstabilnijoj valuti. Na početku mi je rata bila oko 2.000 kuna, a danas je s troškom police životnog osiguranja, koja je vinkulirana na banku dvostruko veća, kaže član Udruge Franak i koordinator za Zadar i Zadarsku županiju Darko Šmehil.
Nepoštene odredbe
I tijekom čitanje čitanja presude bankama sudac Dobronić je objasnio kako su banke povrijedili kolektivna prava i interese potrošača, u ugovorima su primijenili nepoštene i ništetne odredbe, nisu u cijelosti informirali i potrošače, radili su suprotno Zakonu o potrošačima i Zakonu o obveznim odnosima, nisu pojedinačno pregovarali. Također je dodao kako su banke znale da će doći do blagog ili umjerenog rasta tečaja švicarskog franaka. Osvrnuo se i na ponašanje osobnih bankara za koje je rekao da nisu postupali samostalno već očito po instrukcijama uprava banaka. Također, obzirom na reklame i istaknute pogodnosti, sudac je rekao da je bilo riječi i o zavaravajućem oglašavanju. Bankama je poručio da su se negativni elementi mogli izbjeći u postupku mirenja koga su banke odbacile.
Ovu presudu ne odnosi se samo na korisnike kredita vezanih uz CHF, već će se ona u dijelu koji se odnosi na kamatne stope, ticati i dužnika s kreditima u svim ostalim valutama. Presuda će predstavljati povijesni moment jer se radi o prvom sudskom sporu takve vrste, odnosno o prvoj kolektivnoj tužbi protiv banaka, kažu u Udruzi Franak.
Važno jer ipak napomenuti da tek kad ova presuda u ovoj tužbi postane pravomoćna, svi drugi oštećeni zbog kredita u farncima imat će pravo podići zasebnu tužbu za svoje slučajeve i ako ju dobije protiv svoje banke, imat će pravo na naknadu troškova.