KUPUJMO TALIJANSKO U ZADRU

 
Prvu polovicu lipnja je u Zadru obilježio festival talijanskih delicija nazvan Italia  Fest, koji je na zadarskim  portalima bio pompozno najavljivan  kao prodajna smotra gastro specijaliteta svih talijanskih regija, čiji će okusi i mirisi,  na zadovoljstvo gurmana i hedonista, zavladati  zadarskom rivom i tržnicom. Da bi naziv ove manifestacije bio što zvučniji organizatori su nazivu  Italia Fest dodali još Croatia, pa se u Hrvatskoj  ova putujuća tržnica naziva još i Italia Fest  Croatia. O čemu se zapravo radi?

Dočekni kao spasitelji
Grupa vještih i snalažljivih trgovaca iz Slovenije, Hrvatske (čitaj Istre) i Italije (čitaj Trsta) dosjetila se kako što jednostavnije i bolje prodati  talijanske proizvode izvan Italije tj. u Hrvatskoj i  Sloveniji. Ako postoje majstori vrhunske gastronomije, onda su to Talijani. I to su osnivači Projekta male i putujuće tržnice jako dobro znali.  Na ruku im ide činjenica da je PDV na hranu u  Italiji samo 4%. Kod nas u Hrvatskoj je 25%.  Ni manje, ni više! U startu mogu biti 15% jeftiniji, ali nisu kad tu razliku mogu staviti u džep  na račun brenda kojega nose talijanski proizvodi.
U Zadru su dočekani kao da će, u najmanju  ruku, spasiti turističku sezonu. Uz silne hvalospjeve po medijima kako Italia Fest u Zadar donosi vrhunske talijanske specijalitete, kampanji  su se pridružili Grad i Turistička zajednica. Malo  je falilo da se ova manifestacija nije organizirala  pod motom "KUPUJMO TALIJANSKO!" E da,  prema oduševljenju uprave Tržnice, koja je, navodno, podijelila 500 porcija plodova mora, moglo bi se zaključiti da im je ustupila svoje prostore gratis, jer to je, kako ponosno ističu, bio  jedan u nizu projekata kako oživjeti zadarsku pijacu.

Sirevi i suhomesnato na  otvorenom
 Na svoja tri prodajna štanda "Talijani" su  izložili svoje specijalitete iz Toskane sa suhomesnatim proizvodima i sirevima, Umbrije sa  suhomesnatim proizvodima, svježim i odležanim  sirevima, Basilicate sa suhomesnatim proizvodima sirevima i kruhom, Puglie sa suhomesnatim  proizvodima, sirevima, umacima i konzerviranim  povrćem, Kalabrije sa suhomesnatim proizvodima, sirevima, paštetama, umacima i kozerviranim povrćem, Campanie sa suhomesnatim proizvodima, sirevima, tjesteninom i kruhom i Sicilije  sa sušenim voćem, rajčicama, pizzom, ukiseljenim povrćem i inćunima u ulju. 
Tako je to bilo na gradskoj tržnici,  gdje se zbog talijanska tri štanda  moralo iseliti prodavače cvijeća i još  dva štanda sa svježim voćem i povrćem. Inače treba reći da su "festovci" uživali i naklonost inspekcija,  jer su se suhomesnati proizvodi i sirevi držali na otvorenom, a raspolagali su s jednom registar kasom koja nije ni radila, barem  dok sam ja bio prisutan.
Štandovi na gradskoj tržnici radili su od 11.  do 17. lipnja od 8.30 do 20,30, isto radno vrijeme imali su i u periodu od 01. do 9. lipnja  kada su bili postavljeni na obali, blizu rive. Tamo su na stotinjak kvadrata zelene površine, navodno, platili 20 kn po kvadratu, što je jedan  građanin komentirao da nije ni za troškove  čišćenja.

Otimanje domaćeg tržišta
Opravdano se postavlja pitanje, je li u trenucima kada uvozimo gotovo dvostruke količine sira nego što proizvodimo, kada se u proizvodnji  sira možemo pozicionirati jedino kroz proizvodnju malih šarži domaćih autohtonih sireva, a isto  tako u proizvodnji suhomesnatih proizvoda, je li,  dakle, shvatljivo da domaćem proizvođaču  sužavamo prostor za prodaju naših autohtonih  proizvoda, otimajući mu vlastito domaće tržište? 
Stranih, uvoznih sireva imamo ionako u izobilju, uključujući i sve vrste sireva iz Italije, kroz  mrežu  inozemnih trgovačkih lanaca kojih,  nažalost, imamo, takoreći, u svakom selu u Hrvatskoj. A što bi, uopće, mogli očekivati nego da  će vlasnici stranih trgovačkih i hotelskih kuća  na  našem tržištu gurati svoje uvozne proizvode?

Imamo najveći PDV na hranu
Strani trgovački lanci na svojim policama daju  prednost svojoj robi i time uvjetuju uvoz te robe  u Hrvatsku. Ako propadaju naši proizvođači i  prerađivači mlijeka, oni će uvesti mljieko od npr,  francuskog seljaka, ili će posredno uvesti to isto  mlijeko kroz sir koji je u startu jeftiniji od našeg  zbog nižeg PDV-a.
PDV na hranu je u većini zemalja EU oko  10%, kod nas je luksuznih 25%! Upravo je PDV  razlog zbog čega hrana proizvedena u Hrvatskoj  nije konkurentna onoj iz uvoza.
Smanjena stopa PDV-a na hranu pozitivno bi  utjecala na konkurentnost domaćih proizvoda,  jer bi njihova cijena na tržištu bila niža. Istinabog, u početku bi priliv novca u državnu blagajnu, zbog snižene stope, bio manji, ali bi se to  kroz kratko vrijeme kompenziralo zbog povećane  potrošnje i proizvodnje.