BUNARI PUNI POVIJESTI Zadar je oduvijek bio grad zdenaca i takav treba ostati!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Zašto Zadar nema velikih fontana za koje pitaju turisti?
Ljudima nisu potrebne fontane kao ukras u prostoru, već javne kanele, slavine gdje bi se mogli osvježiti i popiti vode. Bilo bi ih dobro postaviti upravo uz današnje zdence, diskretno te Zadrane i turiste ponovno podsjetiti na njihovu nekadašnju važnu funkciju, kazao je Vežić dodajući kako, po njemu, Zadru ne trebaju one velike, luksuzne fontane jer to za njega nije karakteristično, ali zato bi vodu u javnom prostoru svakako trebalo učiniti dostupnijom
Zvonko KUCELIN/Arif SITNICA
Cisterna na Forum, čija se kruna bunara i danas tu nalazi

Jesu li fontane u funkciji ukrasa potrebne Zadru? Zadrani su već naviknuli da nemaju fontane, a do nedavno niti javne gradske špine, no turisti koji ljeti borave u Gradu često se pitaju – zašto u gradu nema fontana, ili barem nekog »kutka za osvježenje«.
Popričali smo s glavnim gradskim konzervatorom Igorom Miletićem koji nas je poveo na putovanje zadarskom poviješću objasnivši nam zašto je Zadar od pamtivijeka poznat kao »grad zdenaca« a ne fontana.

Cisterna na Forumu

- Riječ fontana dolazi od latinske riječi koja znači izvor pa se može shvatiti u širem smislu kao svaki ljudskom rukom izrađeni izvor vode. Kako je voda izvor života, možemo govoriti o brojnim načinima kako su se stanovnici Zadra od samog nastanka grada snalazili da bi osigurali taj izuzetno važan resurs – bunari, cisterne, vodovodi, česme… Kad govorimo u tom smislu, najvidljiviji ostaci su cisterne podignute za mletačke uprave kako bi grad imao dovoljno vode da izdrži dugotrajne opsade, ispričao je Miletić dodajući kako su opkopi oko dva srednjovjekovna obrambena kaštela, smještena na dijametralno suprotnim dijelovima grada, iskorišteni u 16. st. za izgradnju takvih vodosprema, a danas su poznati pod imenom »Tri bunara« i »Pet bunara«.
Još prije njih, nastavio je Miletić, izgrađena je cisterna na Forumu, na mjestu rimske bazilike, čija se kruna bunara i danas nalazi na tom obnovljenom trgu. Ona je rekonstruirana od originalnih dijelova te su vraćene originalne kamene upojnice u podu, pojasnio je Miletić dodajući kako su zbog važnosti vode, i izvan središta grada građene cisterne i bunari, ali su i uređivani postojeći izvori. Posebno su bili važni oni uz obalu mora kako bi se brodovi mogli snabdjeti vodom.
-Tako je na Kolovarama 1546. uređeno vrelo koje je temeljito rekonstruirano u 18. st. (Carska fontana s poligonalnim zdencem i paviljonom s kupolom), a slično je vjerojatno bilo i u uvali Vrulje gdje je na starim kartama također naznačen uređeni izvor, pojasnio je Miletić dodajući kako fontana osim funkcionalne namjene dostupnosti pitke vode, ima i estetsku ulogu ukrašavanja pojedinih dijelova grada, najčešće parkova i vrtova, a postoje različiti oblici.
-Takva uloga dolazi s promijenjenim uvjetima u 19. st., kada se dio fortifikacija ruši, dio pretvara u parkove, jer je minula opasnost od ratnih osvajanja, a s druge strane zbog dostupnosti većih količina vode gradnjom vodovoda. Tako je i prvi zadarski perivoj, onaj kraljice Jelene Madijevke (koji je nastao 1829. godine) imao vodoskok, iako tada Zadar nije imao tekuću vodu. Broj parkova i perivoja se tijekom 19. st. povećavao, a prilikom puštanja u rad gradskog vodovoda 1902. godine postavljena je fontana s vodoskokom na tadašnjem Trgu pošte (ulaz s Trga pet bunara od strane Trga Petra Zoranića), otkrio je Miletić dodajući kako je prilikom uređenja Poljane pape Ivana Pavla II. (Forum), rekonstruirana kamena kruna cisterne, ali ona nije u funkciji.

O zdencima bi trebale brinuti gradske komunalne službe

- Na krunu je stavljen simbolični stakleni poklopac, a kao memorija na njenu funkciju napravljena fontana od kamenih elemenata s mesinganim izljevom, čiji se donji bazen nalazi na donjem platou, kazao je Miletić dodajući kako su na Trgu pet bunara četiri skulpturalno ukomponirane česme, dvije na prilazu bunarima, a druge dvije na samom platou trga.
- Česme na platou imaju samo estetsku ulogu i predstavljaju reminiscenciju na povijesnu važnost cisterne i bunara, dok je na prilazu bunarima jedna česma bila u funkciji do kvara. Funkcioniranje spomenutih, i drugih fontana, nije u nadležnosti Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, već o tome trebaju brinuti gradske komunalne službe, kazao je Miletić.
Umirovljenog profesora povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru i dugogodišnjeg konzervatora, Pavušu Vežića, vrlo je zaintrigirala tema o nepostojanju fontana na području Grada, pa nam je i on rekao nekoliko zanimljivih crtica iz zadarske povijesti kojima nam je zapravo i odgovorio na pitanje.
- Turisti se pitaju zašto Zadar nema dekorativne, monumentalne fontane. Nema ih zato što Zadar nije grad takvih fontana već je od pamtivijeka bio grad zdenaca (cisterni – velikih skladišta vode koja je u njih dospijevala kroz oborinske vode), kazao je Vežić dodavši kako je Zadar čak i imao jednu fontanu, a koja se nekoć nalazila na ulazu na Trg pet bunara.

Nekad je postojala fontana kod Trga pet bunara

- U 19. st., Zadar je na ulazu na Trg Pet bunara imao fontanu. To je bila Neptunova fontana, u obliku školjke. Ona je s vremenom razmontirana, a gdje je završila skulptura Neptuna, ne zna se, no njezine školjke koje su bile sastavni dio fontane danas su ugrađene u parapete, kamene ograde na ulazu na Trg pet bunara, i na ulazu u Perivoj kraljice Jelene. Te školjke su nekada imale svoje kanele (slavine), međutim iz nekog razloga su izgubile funkciju (štednja, neodržavanje), kazao je Vežić nastavivši nabrajati povijesne zadarske zdence koji su stoljećima snabdijevali stanovnike kako unutar tako i van gradskih zidina.
- Zdenac na Kolovarama iz 16.st. (Fontana), s »mulićem« iz 17.st. služio je za snabdijevanje brodova s vodom, zdenac iz 16. stoljeća na prostoru srednjovjekovne Kampe (današnji Forum) do danas je sačuvan. Nova cisterna koja se nalazi ispod pločnika, napravljena je na mjestu stare koja je nastala početkom 15.st. i ljudima iz Grada služila je za snabdijevanje vodom (bila je poznata kao cisterna comunis – javna gradska cisterna). Cisterne na prostoru Trga tri bunara (zdenac), nastale su kao i one na Trgu pet bunara, u prostoru nekadašnjih kanala. Jedan je odvajao kaštel (Campo Castelo) od samoga Grada, a drugi se protezao od gradske luke, uz zidine pa sve do današnje lučice Foše. U funkciji je bio i zdenac iz 17. st. koji se i dan danas nalazi u Perivoju Vladimira Nazora, a služio je za snabdijevanje ondašnje vojne kasarne (današnja zgrada Nasada), ispričao nam je Vežić dodajući kako bi, s obzirom na povijesnu povezanost, Zadar trebao nastaviti čuvati svoju tradiciju zdenaca, iako bi joj svakako trebalo dodati izvore pitke vode.

Zdenac zaštitni znak Zadra

- Ljudima nisu potrebne fontane kao ukras u prostoru, već javne kanele, slavine gdje bi se mogli osvježiti i popiti vode. Bilo bi ih dobro postaviti upravo uz današnje zdence, diskretno te Zadrane i turiste ponovno podsjetiti na njihovu nekadašnju važnu funkciju, kazao je Vežić dodajući kako, po njemu, Zadru ne trebaju one velike, luksuzne fontane jer to za njega nije karakteristično, ali zato bi vodu u javnom prostoru svakako trebalo učiniti dostupnijom.
- Ona fontanica na prostoru srednjovjekovne Kampe, koja zapravo izvire iz ondašnjeg zdenca, mogla bi se učiniti pitkom, a ne da služi tek golubovima i galebovima, dodao je Vežić.
Da je zdenac zaštitni znak Zadra govori i činjenica da su i mnoge kuće i palače s unutrašnjim dvorištima nekada imale »kućne« zdence za snabdijevanje vodom, a od kojih su mnogi do danas sačuvani, nastavio je Vežić. Podsjetio je kako je isto tako i u Veneciji, a znamo da je Dalmacija pod Venecijom bila 400 godina, stoga ne čudi da je njezina kultura ostavila velikog traga na kulturi dalmatinskih gradova. Tako i u Veneciji svaki trg ima svoj zdenac, dok fontana nema, ispričao je Vežić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4 (1 glasova)