Kako digitalnim alatima obraditi bogatu humanističku građu?

Novi pristupi u provođenju istraživanja koji uključuju suradnju u digitalnom okružju, transdisciplinarnost i istraživanja temeljena na velikoj količini podataka i kompleksnoj računalnoj infrastrukturi, povezali su stručnjake s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Instituta za informacije Sveučilišta Linnaeus u Švedskoj, koji su na inicijativu Franje Pehara i Koraljke Golub sudjelovali na prvoj Ljetnoj školi iz Digitalne humanistike (BalAdria) na Sveučilištu u Zadru.
– Planirali smo raditi ljetnu školu u Švedskoj, no nakon što sam imala priliku sudjelovati na simpoziju digitalne humanistike dr. Marijane Tomić vidjela sam da možemo uspostaviti lijepu suradnju, i po sadržaju i mjestu održavanja. Naše sveučilište je na sjeveru, usred šuma, a ovdje smo imali priliku raditi na jednoj prekrasnoj lokaciji, kaže dr. Golub,
Digitalna humanistika je akademsko područje u kojem se susreću i isprepliću računalne ili digitalne tehnologije i znanstvene discipline iz humanističkog područja znanosti. Uključuje sustavnu primjenu i korištenje digitalnih izvora i provođenje podatkovno zahtjevnih istraživanja. Osim toga, digitalna humanistika i informacijske znanosti dijele zajednički interes za istraživanjem zabilježenog znanja, a nerijetko djeluju unutar istih institucijskih okvira knjižnica, arhiva, muzeja, galerija i dr.
– Organizaciju Ljetne škole olakšao nam je potpisani Erasmus ugovor sa Sveučilištem Linnaeus. Kroz razmjenu nastavnika, doktorskih studenata i suradnju općenito uspjeli smo svoja istraživanja podići na višu razinu i približiti se našoj misiji, a to je povezivanje kulturne baštine i informacijskih znanosti. Imamo izuzetno jaku humanističku tradiciju i vrijedna istraživanja na svjetskoj razini, što želimo preusmjeriti u digitalne kanale kako bismo podigli razinu istraživanja u humanistici i bili konkurentni sa svjetskim sveučilištima, ističe dr. Tomić.
Više od dvadeset polaznika Ljetne škole iz Digitalne humanistike imalo je priliku tijekom pet intenzivnih radnih dana produbiti znanja iz primjene istraživačkih metoda u digitalnoj humanistici i ovladati vještinama računalnog programiranja u programskom jeziku Python. Pred polaznike je postavljen zahtjevan zadatak da savladano gradivo do kraja ljetne škole integriraju u vlastite istraživačke projekte koji su zadnji dan javno predstavljeni. Polaznici su tako u svojim završnim projektima proveli analizu teksta i glazbe istarskih narodnih napjeva, usporednu analizu sentimenta (osjećaja/emocija) na TripAdvisoru korisnika zadarskih restorana, usporednu analizu "propagandnih" političkih govora, na temelju velikog broja dostupnih podataka izradili digitalnu šetnju kroz vrijeme i prostor hrvatskog baroka i sl.
– Prvi put sam u Hrvatskoj i stvarno sam impresionirana onim što smo napravili ovdje. Imala sam priliku upoznati i Zadar s njegovom vrijednom kulturnom baštinom, venecijanskim zidovima i rimskim ruševinama koji koegzistiraju na istom mjestu, što je fantastičan prikaz ovog prostora kroz povijest, kaže jedna od predavačica, Anna Foka sa Sveučilišta Uppsala.
Dan Kohen sa Sveučilišta Linnaeus polaznike je uveo u svijet programiranja, odnosno programa Python u organizaciji digitalne građe. Kaže kako je velika razlika u Hrvatsku doći kao turist i kao predavač.
– Imao sam priliku sresti stvarne, mlade ljude, gladne znanja, vrlo prijateljski nastrojene. Uživam i na akademskoj razini, i sam zadivljen mogućnošću da se u tako malo vremena nauči toliko o programiranju. Volim reći da se bavim tehnološkom evangelizacijom, dovodim ljude koji su izvan tehnologije unutar nje, kaže Kohen.
Marcelo Milrad sa Sveučilišta Linnaeus prije godinu i pol dana došao je u Zadar kako bi "ispipao teren". Zaključio je kako se Ljetna škola ovdje može održati, a ono što je doživio nadmašilo je sva očekivanja.
– Kada smo planirali Ljetnu školu, računali smo na 15 ili 20 ljudi iz Švedske i Hrvatske, a dobili 25 sudionika iz 11 različitih zemalja. U gradu smo imali dobar smještaj, hranu, vrijeme, pa nam je bilo ugodno raditi, iako je ritam bio dosta naporan, ocijenio je Milrad.