Zadarska županija moćnija u obrtu nego u trgovačkim društvima

Zaposlenost u pravnim osobama u Zadarskoj županiji čini tri posto takve zaposlenosti u zemlji, dok zaposlenost u obrtu čini 4,5 posto takve zaposlenosti u Hrvatskoj
Hrvatska je u 2009. godini imala 1,17 milijuna zaposlenih u pravnim osobama i oko 252.500 zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima, podatak je koji je u godišnjem izvješću izradio Državni zavod za statistiku. Podatak je naravno star i ne može nam poslužiti za osvrt na sadašnjost Hrvatske niti Zadarske županije. No ono što možemo analizirati, zahvaljujući ovom obimnom izvješću, je – gdje je Zadarska županija kada je u pitanju zaposlenost u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj i Zagreb.
Nakon analize niza podataka, valja nam konstatirati da Zadarska županije u okvirima države ne predstavlja sredinu izrazitije zaposlenosti kada je u pitanju rad u pravnim osobama te da je nešto snažnija kada je u pitanju obrt, usporedimo li je s drugim područjima.
Naravno treba kazati da je Hrvatska pri dnu Europe, kada je u pitanju broj istinski radno angažiranih od radno aktivnog stanovništva, što će reći da su loši podaci u Zadarskoj županiji i gori.
Hrvatska i Zadarska županija – pravne osobe
Dakle, od 1,17 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u cijeloj zemlji, u Zadarskoj je županiji bilo zaposleno nas 34.000, što znači da je naš udjel u zaposlenima u pravnim osobama u zemlji – tri (3) posto. Veći broj zaposlenih od Zadarske županije, osim nedostižnog Zagreba s preko 357.000, ima Splitsko-dalmatinska županija sa 108.000 te Primorsko-goranska s 92.000 i Osječko-baranjska sa 77.000 što je za većinu u Zadru očekivano, kao i neke druge županije. Odnosno, najproduktivnija Istra sa 62.700 zaposlenih u ovom dijelu, Varaždinska sa 48.500 zaposlenih, na što smo navikli, ali i Sisačko-moslavačka županija s 35.100 zaposlenih u pravnim osobama.
Zbog uobičajene greške Zadrana, moramo kazati da brojke u opće lošem stanju Hrvatske nisu loše. Naime, Zadar je peti grad u državi, ali je Zadarska županija prema broju stanovnika 13. u državi, a ovdje kako vidimo stojimo bolje odnosno na devetom smo mjestu. Na dnu je naravno Ličko-senjska, ujedno i najmanje nastanjena županija s oko 10.000 zaposlenih u pravnim osobama.
Obrtništvo snažnije od trgovačkih društava
Iako i zadarsko obrtništvo proživljava muke, kao i svo obrtništvo u Hrvatskoj, s krizom ono je u usporedbi s drugima u Hrvatskoj snažnije od prosjeka.
Hrvatska je imala oko 252.500 zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima što uključuje obrtnike odnosno nositelje zanimanja kao i kod njih zaposlene. Zadarska županija imala je 12.200 takvih. To znači da je na oko 4,5 posto obrta i slobodnih zanimanja u zemlji, što je značajno bolje od udjela od tri posto u zaposlenosti u pravnim osobama.
I u usporedbama s drugim županijama Zadarska je tu jača. Dakle, nedostižni Zagreb s oko 44.000, Splitsko-dalmatinska županija s 31.000, Primorsko-goranska županija s 22.000, Zagrebačka županija sa 17.500, te snažna Istra sa čak 20.000 te Osječko-baranjska županija simbolično iznad Zadarske s 12.800.
Naravno za upotpunjavanje slike valjalo bi još pobrojati – poljoprivrednike, a tu nismo jaki te nas u ukupnoj zaposlenosti pretječe onda još jedan broj županija. Uglavnom pojednostavljeno i zaokruženo, što u pravnim osobama a što u obrtu i slobodnim zanimanjima, imali smo oko 47.000 zaposlenih.
Posebno je malen broj zaposlenih u Zadarskoj županiji u prerađivačkoj industriji, ipak u prosjeku Hrvatske još najzastupljenijom djelatnošću, no ovdje kako vidimo daleko od toga.

STRUKTURA ZAPOSLENIH U PRAVNIM OSOBAMA ZADARSKE ŽUPANIJE

Zaposleni u pravnim osobama u Zadarskoj županiji pretežito rade u – trgovini njih gotovo 6.100, slijedi javna uprava sa 4.250, potom obrazovanje i znanost s oko 4.000 a tek potom prerađivačka industrija s 3.600 zaposlenih, dok je odmah potom zdravstvo i socijalna skrb s 2.600.
Građevinarstvo slijedi s oko 2.500, a promet i veze s oko 1.700. Potom ostala administracija i ugostiteljsko turistički sektor (opet ponalvjamo samo pravne osobe) gotovo su podjednake, jer zimi preteže administracija, a ljeti turizam, vrteći se oko 1.500 zaposlenih. Iznad 1.000 zaposlenih je još poljoprivreda i ribarstvo, dok su financijske usluge i bankarstvo nadomak, a sve je ostalo ispod tih brojki.

ZAPOSLENOST PO GRADOVIMA I OPĆINAMA

Na području Zadarske županije onih 34.000 zaposlenih u pravnim osobama raspoređeno je na način da veličinom dominira Zadar s oko 22.600 takvih zaposlenih. Sljedeća sredina prema broju zaposlenih u pravnim osobama je – Benkovac s preko 1.800 zaposlenih, a potom s oko 1.720 Biograd. Više od 1.000 zaposlenih za razliku od nekih gradova ima potom Općina Zemunik Donji, njih 1050. Potom slijedi Pag sa 700, pa Općina Preko sa 620, odnosno Poličnik s oko 570 te Obrovac sa 470, dok je Gračac ipak na oko 500. Kali su na preko 400 zapsolenih u pravnim osobama, a Nin na manje od 390.
Uglavnom ovo nisu pokazatelji zaposlenih na području nekog grada ili općine, već zaposlenih u pravnim osobama s područja nekog grada i općine nevezano gdje rade, ako na njima (prijavljeno) žive. Naravno da je moguće nagađati da neke općine što spadaju pod područja posebne državne skrbi i imaju porezne olakšice imaju više prijavljenih nego ih realno i stalno tamo živi.