Hrvatska i Italija napokon istim jezikom o prošlosti

Riječ je o pozitivnom pomaku u odnosu na neke dosadašnje pokušaje, smatraju i u Banskim dvorima

Mirotvorno-koncertna kampanja hrvatskog  predsjednika Ive Josipovića,  koja se na istoku suočava s  dosad najozbiljnijim kušnjama, donosi plodove barem  na zapadu. Nakon subotnjeg  veličanstvenog koncerta u  pulskoj Areni, na kojem je  slavljen suživot, multikulturalizam i tolerancija, u duhu  hrvatsko-talijanskog zajedništva, predsjednik Josipović u svoj vanjskopolitički  imenik može upisati još jedan veliki diplomatsko-politički uspjeh. Taj će uspjeh  postati još veći ako zajedničku predsjedničku izjavu, koju je u Areni pročitao s  predsjednikom Italije Giorgijom Napolitanom, bude  slijedila podjednaka  odlučnost i hrabrost dviju  vlada, u čijim je nadležnostima dovršetak ono malo  posla što ga je preostalo dovršiti da bi sva mučna poglavlja iz prošlosti doista bila  zatvorena. 
Povijesni redoslijed
I u Banskim dvorima pozitivno gledaju na zajedničku izjavu dvaju predsjednika, pogotovo kada se njome poštuje povijesni redoslijed tragičnih događaja na  ovim prostorima, uz afirmaciju univerzalnog načela da  je svaka žrtva – žrtva, te da  svaka žrtva zaslužuje pijetet.  “U svakom slučaju, riječ je o  pozitivnom pomaku u odnosu na neke dosadašnje pokušaje”, kazao nam je jučer  visoki izvor iz vladajućih redova, koji nije želio biti imenovan.
Da je riječ o napretku,  mišljenja je i Tonino Picula,  bivši ministar vanjskih poslova i saborski zastupnik  SDP-a. “Ova izjava predstavlja jezik bolje Hrvatske i  bolje Italije, no njome je  predsjednik Napolitano napravio doista velik korak”,  kaže Picula, podsjetivši na  Napolitanove izjave o Danu  sjećanja na žrtve fojbi 2007.,  kada je talijanski predsjednik govorio o fojbama kao  posljedici “krvoločne slavenske mržnje”. No zajednička  izjava, smatra Picula, predstavlja “značajan korak” u  prepoznavanju onog što se  dogodilo, iako  “preoptimistično” gleda na zajedničku  budućnost Hrvatske i Italije  u EU, jer u današnjoj Europi  ni solidarnost ni pad  međusobnih granica nisu  više “samorazumljivi”.
Izbjeći podjele
Drago Kraljević, bivši hrvatski veleposlanik u Italiji,  uvjeren je pak kako je Josipovićeva i Napolitanova  izjava “prva snažna zajednička poruka koja vodi u  smjeru prevladavanja podjela iz prošlosti”. “Dobro je  da počinjemo istim jezikom  govoriti o onome što je na  ovim prostorima učinio  fašizam, a što jugoslavenski  režimu nakon kapitulacije  Italije 1943. godine”, dodaje  Kraljević naglasivši kako je  važno izvući pouke iz  prošlosti, koja nudi čitav niz  korisnih primjera kako i na  koji način treba izgrađivati  civilizirane odnose između  različitih nacija i kultura, što  zapravo čine i Josipović i  Napolitano.
Kraljević naglašava kako  je vrijeme da jednom za  svagda civilne žrtve i zločine  nad civilima počnemo istraživati i tretirati na način  koji je primjeren civiliziranom svijetu, pri čemu ne  smijemo više praviti podjelu  na “naše” i “vaše” žrtve, pri  čemu su za zločine “uvijek  krivi oni drugi”. Pritom podsjeća kako su to prije nekoliko godina učinile dvije  istaknute osobe iz Italije. Jedna je Lucio Magris, ugledni  talijanski književnik, koji je  prozvao desnicu da je u  prošlosti počinila velike  zločine i da je kriva za katastrofalne posljedice Drugog svjetskog rata u multikulturnoj Istri. A druga  osoba je Enzo Bettiza, ugledni pisac, kolumnist i europarlamentarac, koji je  oštro prozvao današnju “defašiziranu desnicu” u Italiji,  koja je pola stoljeća na trgovima govorila o fojbama i  egzodusu, koristeći demagogiju, ultranacionalizam i  mržnju prema Slavenima, ali  i ljevicu koja je, kako je  kazao, “pola stoljeća šutjela  o egzodusu i fojbama”. Jednako tako, podvlači Kraljević, i s naše strane godinama  se govorilo samo o “optantima”, kao da se egzodus  odnosio samo na one Talijane i Hrvate koji su svoje  kuće i zemlju napustili “dragovoljno”, dok se o stradanjima civila u jamama govorilo u kondicionalu: “Ako  je toga bilo, netko za to mora  odgovarati….”.